Hrvatska je spremna primiti određen broj djece iz izbjegličkih kampova na grčkim otocima koja su bez pratnje, odnosno bez roditelja ili staratelja, potvrdili su nam jučer sugovornici iz Vlade.
Grčka, koja posljednjih dana proživljava migrantsku krizu, zatražila je pomoć drugih država članica Europske unije na zadnjem izvanrednom sastanku ministara unutarnjih poslova u Bruxellesu, a Hrvatska je jedna od članica koja je solidarno ponudila pomoć. Procjenjuje se da je na grčkim otocima u izbjegličkim kampovima nešto manje od 5000 djece bez pratnje, a svaka država članica koja odluči prihvatiti siročad neće imati određenu kvotu kao za migrante, već će sama procijeniti hoće li i koliko djece primiti.
Nema konkretne brojke
Zadnji podaci UNHCR-a govore da je broj djece bez roditelja na grčkim otocima narastao na 4600, što je najviše od 2016., a da oko 1000 djece ne živi u adekvatnim uvjetima, već su beskućnici i žive u skvotovima, spavaju na ulicama i šumama u improviziranim skloništima.
Budući da je ideja još svježa, u Vladi ne mogu govoriti o konkretnim brojkama, ali u konačnici, kada jednom ta djeca dođu u Hrvatsku, tu će i ostati, socijalizirati se, učiti jezik, polaziti vrtić i školu te na kraju biti ili udomljena ili posvojena. Konkretne brojke mogle bi se znati u srijedu, kada povjerenica za unutarnje poslove Europske komisije Ylva Johansson ponovno ide u Grčku.
Koliko će Hrvatska primiti djece, ovisit će u prvom redu o kapacitetima Grčke. Neke su neslužbene procjene da bi se do 3000 djece moglo prebaciti u ostale članice EU, a da bi onda oko 2000 ostalo u Grčkoj.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je jučer da je već više od pola država članica EU izrazilo spremnost za prihvat djece, a bit će ih i više, potvrdila nam je jučer potpredsjednica Europske komisije za demografiju i demokraciju Dubravka Šuica.
Izbjeći manipulacije
- Kolege iz Komisije kažu mi da se javljaju još neke države članice i da će ih na kraju biti puno više, jer su svi osjetljivi na djecu, bez obzira na to što je očito da ih i roditelji ponekad koriste kao sredstvo pritiska - kaže Šuica.
Grčka je još u listopadu prošle godine poslala pismo svim vladama država članica EU u kojem je tražila da podijele odgovornost i da dobrovoljno prime oko 2500 djece bez pratnje. Mjesec dana poslije obavijestili su nadležni odbor Europskog parlamenta da je samo jedna država odgovorila na njihovo pismo. Sada, kada Grci snažno brane vanjsku granicu EU od migranata potaknutih turskim predsjednikom Erdoganom koji ih koristi kao sredstvo pritiska, i države članice promijenile su stav prema ovom problemu.
No, kako bi se izbjegle manipulacije statusom “djeteta bez pratnje”, jer se to ponekad zloupotrebljava kada se odjednom pojavi obitelj i zatraži azil, od povjerenice za unutarnje poslove zatraženo je da se provede detaljna provjera statusa svakog maloljetnika bez pratnje, posebno onih koji će biti prebačeni u Europu.
Ideja da Hrvatska udomi određen broj maloljetnika bez pratnje koji žive u nehumanim uvjetima na grčkim otocima u hrvatskoj javnosti mogla bi biti dobro prihvaćena, a čini se da gotovo unisona podrška vlada i među političkim opcijama. Svi, osim Hrvatskih suverenista koji izražavaju skepsu prema tome, slažu se da djeci treba pomoći. Vladajuća većina s tim nema problema, i u SDP-u, jasno, pozdravljaju odluku, a i oporbene stranke desnice, uz iznimku Suverenista, nemaju ništa protiv toga.
- Još ne znamo neke ključne detalje, poput onih o broju djece koja bi se u Hrvatskoj udomila niti o načinu provedbe te bi bilo dobro da Vlada što prije podijeli s javnosti više informacija. Načelno, djeca su najranjivija skupina i Hrvatska bi u sklopu međunarodnog humanog djelovanja trebala pronaći način da se djeci bez roditeljske pratnje olakša položaj - poručuju sugovornici iz Domovinskog pokreta Miroslava Škore.
Financijska pomoć
I Most je za pomaganje djeci, ali traže da to doista budu djeca bez pratnje i da EK financijski pomogne državama koje će prihvatiti tu djecu.
- Ako je to dio dogovora europskih zemalja, i Hrvatska može sudjelovati u prihvatu djece bez pratnje. Most se zalaže za sigurne granice, ali na ovom primjeru možemo pokazati humanost. No, to ne smije biti tako da se poslije javljaju roditelji i da preko toga dobiju azil, već treba prihvatiti djecu koja su doista ostala bez roditelja u ratnim stradanjima ili na migrantskom putu - kaže politički tajnik Mosta Nikola Grmoja te dodaje kako EK mora pomoći kako bi ta djeca poslije mogla biti smještena u posebne centre gdje bi na raspolaganju imala prevoditelje, psihologe i svu potrebnu stručnu pomoć, a ne kao dosad kada ih se smještalo u popravne domove.
Bivši SDP-ov ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, koji je upravljao migrantskom krizom 2015., kaže kako je u više navrata naglasio da je EU izgubila previše vremena da realizira dogovorene oblike solidarnosti, posebno oko ranjivih skupina.
- Podsjetio bih na posjet ministra Božinovića kampu u Turskoj u siječnju prošle godine kada mu je dijete sjedilo na koljenu i na tadašnje obećanje o realizaciji sporazuma o solidarnom premještanju - podsjeća Ostojić.
Hrvoje Zekanović, predsjednik Hrvatskih suverenista, s druge strane smatra kako je ovdje riječ o licemjerju, propagandi i kamuflaži migrantske krize u režiji lijevo-liberalnih medija i uz blagoslov Andreja Plenkovića.
- Postoje djeca bez roditelja diljem svijeta, posebno u Africi, i ako ćemo kao država skrbiti o djeci bez roditelja, onda ne bi trebalo raditi razliku između djece u Ugandi, Nigeriji i Gani od one koja se nalaze u kampovima u Grčkoj. To je samo propaganda kako bi se kroz djecu smanjio migrantski problem. Pozivam sve da se uključe u humanitarni rad udruge Srce za Afriku gdje mogu uplaćivati novac za školovanje i prehranu djece - poručuje Zekanović.
Bedeković: Hrvatska je spremna prihvatiti djecu bez pratnje
Hrvatska je spremna prilagoditi se kriznoj situaciji i prihvatiti djecu izbjeglice bez pratnje, koja se zateknu bez svojih roditelja na njezinu području, izjavila je u ponedjeljak ministrica za demografiju i socijalnu politiku Vesna Bedeković.
"Sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj ima razvijenu uslugu prihvata djece bez pratnje, koja su zatečena na području Hrvatske. Hrvatska je spremna prilagoditi se kriznoj situaciji i izazovima te prihvatiti djecu bez pratnje koja se zateknu bez svojih roditelja na području države", rekla je Bedeković novinarima.
Smatra da je to prije svega humanitarno pitanje zbog činjenice da se radi o najosjetljivijoj i najranjivijoj skupini - djeci.
Ministarstvo surađuje s MUP-om koji, kada na prostoru Hrvatske zatekne djecu bez pratnje, kontaktira nadležni centar za socijalnu skrb, nakon čega centar određuje skrbnika koji maloljetnu osobu smješta u adekvatnu ustanovu. Nakon toga radi se procjena potreba i individualni plan kako bi se korisniku pružila najadekvatnija skrb.
Do sada je takvih slučajeva bilo oko 50, a najčešće se radilo o djeci u tranzitu. Bedeković je naglasila da Hrvatska ima stručnjake za takve situacije, a trenutačno nedostaje prevoditelja. Jedno od mogućih rješenja jest formiranje mobilnih timova koji će moći obilaziti manje sredine.
Podsjetila je da Hrvatska od 2018. ima protokol o postupanju prema djeci bez pratnje, te da trenutno raspolaže s dvije prihvatne točke sa zadovoljavajućim kapacitetima - centrima za pružanje usluga u zajednici u Zagrebu i Splitu.
"Kadrovskih kapaciteta imamo, a sve što bude dodatno potrebno osigurat će se. U tom smislu očekuju se i sredstva iz EU-a", poručila je ministrica.
Najvažnije je osigurati što bržu i bolju međuresornu suradnju kako bi se Hrvatska mogla uskladiti s eventualnim kvotama koje će joj biti dodijeljene. Bedeković još nema informacije o broju djece koje će Hrvatska možda prihvatiti.
"Naglašavam da se ovdje ne radi o udomljavanju ili bilo kakvom posvajanju, nego o pružanju smještaja djeci u kriznim situacijama. To je, prije svega, humanitarno pitanje i reagiranje u kriznim situacijama i pružanje smještaja djeci bez roditeljske skrbi", rekla je Bedeković.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....