Treba li i Rohatinski štampati još kuna?

ZAGREB - Britanska središnja banka šokirala je svijet kada je nedavno objavila da će odštampati još 75 milijardi funti! Razlog je nova recesija, za koju su guverneri središnje banke procijenili da je veća prijetnja od inflacije, koja je sada 5,2 posto.

Istom se taktikom služi i SAD, koji emitira tisuće milijardi dolara kojima otkupljuje problematične vrijednosne papire i vlastite državne obveznice. Na istom je putu i Europska centralna banka tiskanjem eura za dokapitalizaciju banaka i jačanje Europskog fonda za stabilnost.

Svi oni tiskaju novac kako bi se izvukli iz krize. Treba li isto učiniti i Hrvatska?

Ne, ni slučajno, odgovaraju ekonomisti moderne neoliberalne škole.

Da je euro 8,2 kune...

- Britanci, Amerikanci i Europljani tiskanjem novca smanjuju svoj vanjski dug. Oni su dužni u funtama, dolarima i eurima, pa svako tiskanje njihova novca smanjuje realnu vrijednost njihova duga i lakše im ga je vraćati. To vam je isto kao i inflatorni krediti iz doba SFRJ: kad ste ga podigli bio je velik, a za nekoliko godina vratili ste ga za cijenu kutije cigareta - kaže dr. Josip Tica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Hrvatski je problem što mi nismo dužni u svojoj valuti, nego u eurima i dolarima, pa bi svako tiskanje novca, to jest slabljenje domaće valute, povećalo taj dug u odnosu na BDP. Već je sada vanjski dug 102 posto BDP-a.

- Zamislimo samo što bi se dogodilo da je euro 8,2 kune, a ne 7,5, kao sada. Tada bi i švicarski franak automatski otišao na 7 kuna, i dogodio bi se isti efekt kao kad je franak naglo rastao. No, sada to ne bi pogodilo samo dužnike u švicarcima nego i one u eurima - kaže Tica.

Dr. Branku Grčiću, dekanu Ekonomskog fakulteta u Splitu i ekonomskom strategu Kukuriku koalicije, nismo niti dovršili pitanje “Treba li Hrvatska tiskati novac?”, a već je viknuo: - Ne!

- Treba potaknuti realni sektor, dakle investicije, a iza njih u više od 80 posto slučajeva stoji privatni sektor. Ne dolazi u obzir da njega financira izravno monetarna vlast iz primarne emisije. Uostalom, zatvorili smo poglavlje monetarne politike, preuzeli smo europske principe i pravila, a oni ne predviđaju tiskanje novca za pokrivanje deficita - kaže Grčić.

Banke su kupovale eure

Naši sugovornici podsjećaju na to da je guverner Željko Rohatinski dva puta pokušao učiniti nešto slično: nije tiskao novac nego je oslobađao rezerve i tako banke opskrbio s više novca, no on nije završio u kreditima gospodarstvu nego uglavnom u kreditima državi, a ono malo kredita što je otišlo gospodarstvu nije potrošeno na širenje poslovanja nego na reprogramiranje starih kredita. Zbog toga je HNB nedavno opet povećao stopu obvezne rezerve jer su banke oslobođeni novac iskoristile za gomilanje deviza, što je bio izravni napad na tečaj kune.