Za sada se Hrvatska ponašala korektno u izbjegličkoj krizi i u Njemačkoj nije bilo kritika na račun Vlade Zorana Milanovića. Nažalost, to ne znači kako je ova humanitarna katastrofa gotova, naprotiv, izbjeglička kriza potrajat će još barem godinu dana, a možda i dulje, procijenio je Josip Juratović, zastupnik SPD-a u Bundestagu u razgovoru za Jutarnji list.
Po vama, znači, namjera hrvatske Vlade da preusmjeri izbjeglice, nije pogrešna?
- Svi znamo kako izbjeglice koriste Hrvatsku kao tranzitnu državu, a ne jer žele ostati. Treba poštovati volju tih ljudi i u Njemačkoj nema kritika na račun vaše Vlade. Drugo je pitanje solidarnosti unutar Europske unije. U Njemačkoj smo spremni prihvatiti jedan milijun izbjeglica, ali ne možemo to napraviti odjednom i zbog toga tražimo da ostale članice EU neko vrijeme zadrže ove ljude kod sebe.
Znači da bi dio izbjeglica trebao ostati u Hrvatskoj barem nekoliko mjeseci?
- Tako je. Njemačka i tamošnje gospodarstvo mogu primiti te ljude, a njemački građani pokazuju senzibilitet za njihov dolazak. Ali jednostavno trebamo malo vremena kako bismo stvorili uvjete za njihov prihvat i integraciju. Milijun useljenika u zemlju sa 80 milijuna stanovnika je kao da u restoran u kojem je osamdeset gostiju dovedete još jednog. Dakle, nema problema. U tom smislu, hrvatska Vlada zbog sigurnosti može zatvoriti granicu, ali povremeno treba puštati određeni broj izbjeglica kako u Srbiji ne bi došlo do kolapsa sustava zbog njihove brojnosti. Prije četiri tjedna bio sam u Beogradu i ostao užasnut situacijom u kojoj su se nalazili. Spavali su u parku, okolo je bilo samo nekoliko WC-a, a odjeću i obuću bi dobivali tek od nekih prolaznika.
Znate da Mađarska stavlja ogradu i na granici s Hrvatskom jer želi spriječiti dolazak izbjeglica?
- Viktor Orban uskoro će cijelu Mađarsku ograditi žicom. To ne može biti politika Europske unije jer je odnos prema izbjeglicama pokazatelj europskih vrijednosti i solidarnosti. EU nije samo ekonomski savez 28 država, nego puno više od toga, i gradnja ograda na granicama nije prihvatljiva.
Spomenuli ste da je u pitanju dugoročna kriza. Kako se može riješiti?
- Mora doći do širokog političkog dogovora Amerike, Europe i Rusije i to pod okriljem Ujedinjenih naroda. Srž krize je na Bliskom istoku i međunarodna zajednica treba postići dogovor na koji način eliminirati one koji su odgovorni za krizu, a time omogućiti stabilne životne uvjete za ljude koji žive u tim krajevima. To može uključiti i vojne akcije, ali, naglašavam, isključivo uz dopuštenje UN-a. Budimo ozbiljni, procjena je kako postoji približno 50 milijuna potencijalnih izbjeglica u Africi, Bliskom istoku, Aziji i Ukrajini i ne počne li međunarodna zajednica ozbiljno rješavati tamošnje krize, možemo se suočiti s pravom humanitarnom katastrofom širokih razmjera. ( R. Bajruši)
Hrvatsku u sljedeća dva tjedna očekuje novi izbjeglički val od 20 tisuća ljudi
S Vlatkom Cvrtilom, sveučilišnim profesorom i stručnjakom za sigurnost, nekadašnjim savjetnikom za sigurnosna pitanja predsjednika Stipe Mesića, razgovarali smo o aktualnoj izbjegličkoj krizi u Hrvatskoj.
Predsjednica države i HDZ naglašavaju sigurnosnu stranu izbjegličke krize koja je pogodila Hrvatsku. Je li uopće utemeljeno govoriti o izbjegličkoj krizi kao sigurnosnom problemu?
- U ovom trenutku izazov nastao dolaskom izbjegličkog vala treba gledati isključivo kao humanitarni problem i tako se prema njemu odnositi. Pojavljuje se, naravno, niz pitanja vezanih uz interpretaciju onoga što nam oni donose sa sobom. Ta se pitanja pojavljuju jer je naš sustav prihvata i zbrinjavanja kolabirao u kratkom roku, pao već na prvom testu, a kad sustav ne daje dobre odgovore na krizu, teško je izbjeći preusmjeravanje rasprave o izbjegličkom pitanju kao sigurnosnom pitanju. Sigurnosna pitanja mogu se pojaviti ne zato što ti ljudi sami po sebi predstavljaju sigurnosni problem, nego zato što sustav njihova prihvata i zbrinjavanja ne funkcionira.
Tvrdite da je sustav prihvata kolabirao. Što bi Vlada trebala učiniti?
- Ako država nema kapaciteta sama se nositi s krizom, mora to priznati i pozvati u pomoć druge aktere - udruge civilnog društva, gradove i druge jedinice lokalne samouprave... Hrvatsku, prema procjenama koje možemo vidjeti, uz izbjeglice koje su već pristigle čeka i dodatni val od 20.000 ljudi. Nadležna srbijanska tijela procjenjuju da će ih otprilike toliko proći preko Srbije u idućih tjedan ili dva. Važno je što prije shvatiti da su rasprave o tome predstavljaju li ti ljudi sigurnosni problem samo zato što su druge kulture i tradicije posve jalove i nepotrebne, jer sigurnosni problemi mogu nastati samo zato što se mi, kao ni ostatak EU, nismo pripremili za njihov prihvat ni integraciju. Dakle, i Hrvatska i ostatak EU upotrebnom krivih instrumenata kojima odgovaraju na krizu mogu prouzročiti da izbjeglice postanu i sigurnosni problem. Postojeća europska pravila o azilu s ovom se krizom ne mogu nositi. Zato će se kriza pretvoriti u puno veći izazov nego što sada možemo i pojmiti.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović zatražila je od zapovjednika Oružanih snaga podizanje stupnja pripravnosti Hrvatske vojske kako bi se eventualno spriječili ilegalni prelasci granice. Premijer Zoran Milanović odgovorio joj je da vojska na granicu može izaći samo ako se proglasi ratno stanje ili neposredna ratna opasnost, a ta je odluka u rukama Sabora.
- Odluku o upotrebi vojske ne može donijeti predsjednica samostalno. Prije angažmana vojske mora biti donesena jasna i precizna odluka nadležnih tijela o potrebi i vrsti vojnog angažmana. Vojska se u humanitarnoj krizi može angažirati samo u humanitarne svrhe kao ispomoć civilnim institucijama. No, i za to je potreban dogovor na razini Vijeća za nacionalnu sigurnost, a odluka o angažmanu vojske mora sadržavati vrlo precizne i jasne zadaće. ( S. Lukić)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....