Dokument koji je u srijedu, nakon završnih konzultacija, predsjednik Vijeća za suočavanje s prošlošću akademik Zvonko Kusić uručio premijeru Andreju Plekoviću, a koji je Vladi trebao dati usuglašene smjernice o tome kako se odnositi prema posljedicama totalitarnih režima, nije podržala čak jedna trećina članova toga tijela.
Uz dekana Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Željka Tanjića, koji je to već učinio, još najmanje pet članova Vijeća za suočavanje s prošlošću sprema se objaviti svoja izdvojena mišljenja o završnom dokumentu koji je prekjučer uručen Vladi i predstavljen javnosti. Predsjednik Vijeća, Zvonko Kusić, novinarima je u srijedu priznao da članovi Vijeća nisu glasali o završnom dokumentu te napomenuo da neki od članova imaju nešto drugačija stajališta o pojedinim dijelovima toga završnog uratka, ali da se mišljenja razilaze “u nijansama”. Najavio je da će ti članovi Vijeća objaviti i izdvojena mišljenja.
Razlike u suštini
Međutim, već iz izdvojenog mišljenja dekana Željka Tanjića objavljenog u isto vrijeme kad i uradak Kusićeva Vijeća naslovljen “Dokument dijaloga”, bilo je jasno da se Tanjićevo mišljenje od završnog dokumenta ne razlikuje u nijansama, nego u suštini. Tanjić se u izdvojenom mišljenju zalaže za izjednačavanje dvaju režima - fašizma i komunizma i jednak tretman njihovih simbola. Štoviše, traži i otvaranje rasprave o izvorišnim osnovama Ustava u kojima se odbacuje NDH, a priznaje ZAVNOH kao povijesni dokaz hrvatske državnosti.
Uz Tanjića, svoja izdvojena mišljenja o “Dokumentu dijaloga” priprema, kako doznajemo, još najmanje pet članova Vijeća za suočavanje s prošlošću - povjesničar sa zadarskog Sveučilišta Mladen Ančić, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, Ante Nazor, profesor na Filozofskom fakultetu u Puli, Nevio Šetić, docent na zagrebačkom Pravnom fakultetu Vanja-Ivan Savić i povjesničar na Institutu za povijest Ivo Lučić.
“Nismo se mi usuglasili oko završnog dokumenta. Izglasali smo samo zaključak da će izdvojena mišljenja biti dostavljena Vladi i da će postati sastavni i ravnopravan dio završnog dokumenta,” kazao nam je povjesničar Mladen Ančić. “Ja svoje izdvojeno mišljenje upravo pišem i ono će biti gotovo još danas ili sutra”, potvrdio nam je.
Petorka iz Vijeća za suočavanje s prošlošću koja je nezadovoljna “Dokumentom dijaloga” još razmatra hoće li pisati zajedničko izdvojeno mišljenje ili će ipak svatko od njih pisati vlastito. Zajedničko im je to što ne mogu prihvatiti preporuke Vijeća koje na različit način tretiraju simbole komunizma i fašizma jer smatraju da je Vijeće u preporukama trebalo izjednačiti ta dva režima.
Razina dijaloga
Zadarski povjesničar Mladen Ančić objasnio nam je temeljnu zamjerku završnom dokumentu. “Drugi dio dokumenta koji sadrži preporuke u neskladu je s prvim dijelom u kojem smo osudili sve totalitarne režime. Drugi dio je nedosljedan jer na nejednak način tretira totalitarne režime i njihove simbole. U preporukama je na isti način trebalo tretirati oba režima fašizam i komunizam, njihove simbole i organizacije koje su ih uspostavile”, kazao nam je Ančić. “Kod donošenja prvog načelnog dijela dokumenta Vijeće je pokazalo visoku razinu dijaloga i međusobne tolerancije, a onda je kod donošenja konkretnih preporuka nešto pošlo krivo. Toleriranje šutnje o žrtvama za koje je odgovoran režim nakon Drugog svjetskog rata dugoročno je štetno, obit će nam se o glavu jer takav pristup ne vodi prevladavanju podjela”, tvrdi Ančić.
I ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, Ante Nazor, potvrdio nam je smjer u kojem će ići njegovo izdvojeno mišljenje. “Ne vidim zašto razdvajati simbole totalitarnih režima. Masovni zločini su očiti u oba režima i u izdvojenom ću mišljenju preporučiti da se na identičan način tretiraju pozdravi ‘Za dom spremni’, zvijezda petokraka i pozdrav ‘Smrt fašizmu’. Svi oni spadaju u skupinu višeznačnih simbola”, kaže Nazor.
Dobar kompromis
Povjesničar Ivo Lučić, koji nam je potvrdio da piše izdvojeno mišljenje, manje je kritičan prema “Dokumentu dijaloga” od Ančića i Nazora. “Vjerojatno se neću pridružiti nekom zajedničkom izdvojenom mišljenju nego ću napisati svoje. To, međutim, ne znači da sam nezadovoljan dokumentom koji je donesen. Smatram ga dobrim i važnim kompromisom. Otvorili smo dijalog koji je bio argumentiran, uz puno uvažavanje i bez strasti,” kazao nam je Lučić.
Članovi Vijeća lijevog svjetonazora, za razliku od navedene petorke, međutim, smatraju da su napravili velike ustupke. “Od preporuke o toleriranju neustavnog ustaškog pozdrava ‘Za dom spremni’ u iznimnim situacijama imam mučninu u želucu”, kazao nam je jedan od članova Vijeća i dodao da ni taj, kao ni još neki ustupci nisu bili dovoljni za postizanje konsenzusa.
Nejasno je da li je završni dokument oko kojeg se članovi Vijeća nisu usuglasili ispunio očekivanja premijera Plenkovića. U lanjskoj odluci Vlade o osnivanju Vijeća, naime, stoji da će to tijelo svoje preporuke i smjernice nastojati donijeti konsenzusom.
Sanja Barić: To je dragulj humanosti; Smerdel: Nije riješeno ništa
I ustavni stručnjaci podijeljeni su oko preporuka Vijeća za prošlost. Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, na Facebooku je objavila osvrt u kojem moli sve zainteresirane da ne komentiraju dok ne pročitaju “rijetko viđeni kvalitetan dokument” u kojem “svaka rečenica ima težinu”. “Neobično rješenje, koje zovemo “službena tolerancija inače neustavne prakse” ustavnopravno je dozvoljeno, upravo zbog iznimno uskog i vrlo preciznog dosega. (Ne, nema učlanjenja u HOS kao “škuže” za korištenje neustavnog pozdrava... ni sličnih bedastoća koje se spominju u javnosti)”, piše Barić. Ističe i kako su iz medijskih izvještavanja izostale neke napomene. “Ukazano je na potrebu širokog građanskog obrazovanja, u smislu upoznavanja s Ustavom i njegovim postulatima. Ukazano je na potrebu široke edukacije sudbenih i upravnih tijela radi ispravne primjene Ustava RH. Ukazano je na potrebu ujednačavanja prakse i razvoj sposobnosti ispravnog tumačenja pravnih normi. Iznad svega, ukazano je na nespornu potrebu i nesporan ustavni zahtjev demokratizacije političkih stranaka”, ističe Barić u objavi u kojoj ocjenjuje kako je ovaj dokument “dragulj humanosti i majstorija mogućeg u nemogućim uvjetima”.
Stručnjak za ustavno pravo sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Branko Smerdel komentirao je za Hinu da je dokument Vijeća produciran u duhu kompromisa “može i ovako i onako” te da nije riješio ništa. “Ne može se nešto istovremeno proglasiti neustavnim i ustavnim, ništa ne može istovremeno biti i zabranjeno i dozvoljeno, niti zakonodavac niti sud niti Vlade ne mogu prosuđivati kada bi se neka norma Ustava primijenila, a kada se ne bi”, poručio je Smerdel. “Taj dokument nije riješio ništa. To Vijeće je formirano u skladu s pravilom “ako hoćeš odgoditi, formiraj odbor”, a tako je napravljena i selekcija pravnika - da ljudi budu skloni kompromisu”, rekao je. Smatra i da će, s obzirom na podijeljenost koju je do sada izazvao, vrlo brzo doći do reakcije izvana i da ćemo se opet naći u nevolji s time. J sm