Treću godinu zaredom pada nam ekonomska aktivnost: Najgore su Grčka, Portugal i Hrvatska

ZAGREB - Uz Grčku i Portugal, dvije članice eurozone koje sve dublje tonu u recesiju, Hrvatska je jedina europska zemlja koja i treću godinu zaredom bilježi pad ekonomske aktivnosti. U Grčkoj je BDP u prvom kvartalu smanjen 4,8 posto, u Portugalu 0,7 posto, a u Hrvatskoj 0,9 posto. Sve druge zemlje još su lani izašle iz recesije, a rast predvode baltičke, najveće žrtve globalne krize čije su ekonomije 2009. pale između 14 i 18 posto.

Žrtva se isplatila

Estonija, primjerice, već godinu dana raste, a u prva tri mjeseca 2011. ima povećanje BDP-a od čak osam posto. Najviše je tome doprinio “bum proizvodnje, uz snažan rast izvoza”, ali i oporavak domaće potražnje. Izvoz robe, primjerice, u prvom je kvartalu porastao nevjerojatnih 53 posto. Proizvodi kojima se Estonija tako uspješno nametnula uključuju radio, TV i komunikacijsku opremu, elektroničke uređaje i prerađeni metal.

Za razliku od Estonije, Hrvatska je u prvom kvartalu imala pad izvoza od 2,5 posto, a u minusu je bila i većina drugih ekonomskih pokazatelja.

Kako je baltičkim zemljama pošlo za rukom da se tako brzo vrate na brze stope rasta? Iza njih su dvije godine snažne unutarnje prilagodbe, uključujući brutalno rezanje plaća i otpuštanje zaposlenih. Iako su mnogi ekonomisti smatrali da ta “interna devalvacija” u baltičkim zemljama znači samo odgodu argentinskog scenarija, brojke zasad govore da se u njihovu slučaju žrtvovanje ipak isplatilo.

Hrvatska nije bila spremna na osobite žrtve i sve procjene govore da će ove godine rasti oko jedan posto, a nema se čemu veseliti ni u dugoročnoj perspektivi. Prema prognozama Svjetske banke, rast BDP-a do 2015. kretat će se od dva do tri posto, uz skromno otvaranje radnih mjesta.

Da bi poboljšala konkurentnost i ubrzala rast ekonomije, Hrvatskoj se već godinama savjetuje provođenje brojnih reformi. Posljednji je savjet stigao od MMF-a koji u suštini poručuje: ili srežite troškove proizvodnje (interna devalvacija) ili pustite tečaj. S obzirom na posljedice koje bi imala devalvacija kune, ne čini se da ima mnogo izbora.

Ekonomski rast

Za preokretanje trendova u Hrvatskoj, smatra Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta, nužno je “hitno smanjiti javne rashode i porezna opterećenja”, pri čemu upućuje na efikasnije upravljanje u zdravstvu, smanjenje povlaštenih mirovina i subvencija te prodaju državnih poduzeća.

Premda je zazivanje visokih stopa rasta odavno palo u zaborav, na to se ovih dana odvažio Ivo Bićanić, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, koji smatra da nakon izbora Hrvatska može ostvariti ekonomski rast od 10 posto. No, za to ima jako mnogo preduvjeta.

Na međunarodnoj konferenciji “Izazovi Europe: Rast i konkurentnost”, koja je prošlog vikedna održana u Bolu na Braču, kako prenosi portal banka.hr, Bićanić je rekao da za visoke stope rasta treba imati mlado stanovništvo, otvorenu privredu, političku stabilnost, tržišno orijentirano gospodarstvo, ulaganja u infrastrukturu i ljudski kapital. Uz to, treba izbjeći velike pogreške u ekonomskoj politici te regulatorne greške i preranu liberalizaciju kapitalnog računa, a na kraju važno je imati i malo sreće.

Poslovanje s državom

Bićanić smatra da Hrvatska ima kapacitete za održavanje visokih stopa rasta, ali da je ozbiljni problem nedostatak modernih poduzetnika. Sadašnji su naučeni poslovati samo s državom.

Očito je mnogo toga što Hrvatskoj nedostaje za visoke stope rasta. Sanja Madžarević Šujster, glavna ekonomistica Ureda Svjetske banke u Zagrebu, na istoj je konferenciji posebno navela “problem odlučivanja, upravljanja i preuzimanja odgovornosti za vođenje javnih politika”. Reforme treba netko i provesti. Hrvatska će ostvariti donekle pristojne stope rasta kada za to budu spremni hrvatski političari.