Osim za radno vrijeme njihovih liječnika, većini Hrvata poseban vodič treba i za radno vrijeme banaka koje, posebno nakon pandemije, rapidno režu broj poslovnica dostupnih za fizičke posjete građana, kao i radna vremena onih koje su još preostale na tržištu.
To uvjerljivo sugeriraju i službene brojke. Prema podacima Hrvatske narodne banke, u posljednjih su deset godina na području Hrvatske banke ugasile sve skupa 435 fizičkih poslovnica, smanjivši njihov broj s 1230 na tek 795, točnije za čak 35 posto.
Nije to, naravno, pojava vezana isključivo za domaći bankarski sustav jer se sa sličnim trendovima susreću u ostatku Europe i svijeta, a u Sjedinjenim Američkim Državama izračunali su da bi ta zemlja, nastave li se poslovnice gasiti dosadašnjim tempom, 2041. godinu mogla dočekati bez fizičkih poslovnica uopće, što je slika primjenjiva i na našu zemlju.
Naime, uz prosječne 43 poslovnice na godinu manje, što je tempo kojim banke trenutačno smanjuju njihov broj, u Hrvatskoj bi fizičke poslovnice banaka mogle izumrijeti kroz 18 godina, što bi bila 2042. godina, tek godinu kasnije od SAD-a.
Polog keša
Koliko je realno da će bankarski šalteri u budućnosti u potpunosti izumrijeti, nitko još sa sigurnošću ne može reći, no jasno je da većina banaka u Hrvatskoj, osim gašenjem poslovnica, na razne druge načine potrošače dodatno pokušava demotivirati od fizičkog dolaska u poslovnicu, pa tako uvode naknade za podizanje keša na šalterima ili polog keša na račun u fizičkim poslovnicama. Kroz godine su značajno podignule i naknade za plaćanje računa u poslovnicama te su potrošače nižim cijenama internetskog bankarstva dodatno demotivirale od fizičkih posjeta.
Osim toga, posljednjih je godina sve teže pronaći poslovnice koje rade subotom, kao i one koje rade u dvije smjene, a tendencija je da će se sa sličnom praksom nastaviti i u narednim godinama.
"Kontinuirano se prilagođavamo poslovnoj dinamici lokalne sredine imajući u vidu sezonske potrebe, kao i tjednu i mjesečnu dinamiku gospodarskih aktivnosti. Analiziramo transakcije i potrebe klijenata na pojedinim lokacijama te usklađujemo radno vrijeme svojih poslovnica sa stvarnim potrebama klijenata. Tijekom posljednjih godina prisutan je trend smanjenja broja dolazaka u poslovnice vikendom pa smo na nekim lokacijama prerasporedili radno vrijeme zaposlenika na način da smo smanjili ili ukinuli radno vrijeme subotom, a pojačali kapacitete poslovnica za prihvat klijenata tijekom tjedna. Trenutačno subotom poslujemo na šest lokacija te imamo u planu dodatno smanjiti broj takvih poslovnica", kazali su nam u Erste banci.
Bankomati umjesto poslovnica
Ta je banka, prema podacima koje nam je poslala, u posljednjih deset godina broj poslovnica sa 134 smanjila na 111, a zatvarala je uglavnom manje poslovnice transakcijskog tipa, čije je poslovanje prebačeno u veće centre, dok su na njihova mjesta postavljeni uplatno-isplatni bankomati.
Na sličan su način svoje poslovnice zatvarale i druge banke, a podaci HNB-a pokazuju da su neke regije ovdje stradale više, iako ne postoji nijedna koja ne bilježi pad broja poslovnica.
Najbolje se, očekivano, drži Zagreb, koji je u deset godina ostao bez 14,2 posto poslovnica, dok ih je najviše zatvoreno na području Šibensko-kninske županije (48,8 posto) dok su Međimurska i Brodsko-posavska ostale bez 43 posto poslovnica.
Zagrebačka banka danas ih broji ravno 100, a njihovu dostupnost prilagođava potrebama klijenata, što gdjekad rezultira i otvaranjem novih poslovnica.
"Nedavno smo otvorili novu poslovnicu u Kaštel Lukšiću što pokazuje našu predanost održavanju prisutnosti u lokalnim zajednicama, dok je za nadolazeću godinu u planu otvaranje nove poslovnice u Solinu", rekli su i dodali da su tehnološkim iskoracima klijentima omogućili obavljanje brojnih usluga putem internetskog bankarstava, među kojima su i ugovaranja gotovinskih kredita, depozita i kreditnih kartica.
Razni parametri
Hrvatska poštanska banka danas na raspolaganju ima 66 centara te na temelju dogovora s Hrvatskom poštom surađuje s preko tisuću poštanskih ureda, no kažu da su usmjereni na ubrzani nastavak digitalne transformacije pa su tako, tvrde, prvi u Hrvatskoj otvorili ePoslovnicu integriranu i u internetsko i u mobilno bankarstvo za fizičke osobe, a koja omogućuje izravan pristup i savjetovanje s bankarom te ugovaranje proizvoda i usluga banke.
PBZ se pak pohvalio da tržište predvode brojem poslovnica te najrazgranatijom vlastitom mrežom, no dodaju da poslovanje optimiziraju uzimajući u obzir više parametara, prvenstveno broj dolazaka klijenata i vrste transakcija koje se provode u poslovnicama.
"Prateći trendove u poslovnoj mreži primjetno je da se mijenjaju i navike potrošača odnosno smanjuje se učestalost dolazaka klijenata u poslovnice koji se sve češće odlučuju na bezgotovinska plaćanja putem kartica te posluju putem PBZ digitalnog bankarstva ili koriste bankomate za podizanje i uplatu gotovine. U određenoj mjeri na takve trendove u promijeni navika klijenata utjecala je i pandemija kao i porast korištenje usluga digitalnog bankarstva koje pruže sve širi opseg funkcionalnosti. Banka kontinuirano uvodi nove i unaprjeđuje postojeće funkcionalnosti proizvoda i usluga, beskontaktna mobilna plaćanja, unaprjeđuje elektroničke kanale, povećava uplatno - isplatne bankomate, razvija nove funkcionalnosti digitalnog bankarstva", poručili su iz PBZ-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....