ZBOGOM, ŠALTERI

Trendovi su kristalno jasni u Europi, ali i u Hrvatskoj: Nastavi li se ovim tempom do 2042. godine više ih neće biti!

U deset godina broj poslovnica smanjio se za 435, a najviše ih je izgubila Šibensko-kninska županija

Red ispred banke, arhivska fotografija

 Damjan Tadic/Cropix

Osim za radno vrijeme njihovih liječnika, većini Hrvata poseban vodič treba i za radno vrijeme banaka koje, posebno nakon pandemije, rapidno režu broj poslovnica dostupnih za fizičke posjete građana, kao i radna vremena onih koje su još preostale na tržištu.

To uvjerljivo sugeriraju i službene brojke. Prema podacima Hrvatske narodne banke, u posljednjih su deset godina na području Hrvatske banke ugasile sve skupa 435 fizičkih poslovnica, smanjivši njihov broj s 1230 na tek 795, točnije za čak 35 posto.

Nije to, naravno, pojava vezana isključivo za domaći bankarski sustav jer se sa sličnim trendovima susreću u ostatku Europe i svijeta, a u Sjedinjenim Američkim Državama izračunali su da bi ta zemlja, nastave li se poslovnice gasiti dosadašnjim tempom, 2041. godinu mogla dočekati bez fizičkih poslovnica uopće, što je slika primjenjiva i na našu zemlju.

image

Sve više banaka potrošače od fizičkog dolaska demotivira i raznim naknadama

Dragan Matic/CROPIX

Naime, uz prosječne 43 poslovnice na godinu manje, što je tempo kojim banke trenutačno smanjuju njihov broj, u Hrvatskoj bi fizičke poslovnice banaka mogle izumrijeti kroz 18 godina, što bi bila 2042. godina, tek godinu kasnije od SAD-a.

Polog keša

Koliko je realno da će bankarski šalteri u budućnosti u potpunosti izumrijeti, nitko još sa sigurnošću ne može reći, no jasno je da većina banaka u Hrvatskoj, osim gašenjem poslovnica, na razne druge načine potrošače dodatno pokušava demotivirati od fizičkog dolaska u poslovnicu, pa tako uvode naknade za podizanje keša na šalterima ili polog keša na račun u fizičkim poslovnicama. Kroz godine su značajno podignule i naknade za plaćanje računa u poslovnicama te su potrošače nižim cijenama internetskog bankarstva dodatno demotivirale od fizičkih posjeta.

Osim toga, posljednjih je godina sve teže pronaći poslovnice koje rade subotom, kao i one koje rade u dvije smjene, a tendencija je da će se sa sličnom praksom nastaviti i u narednim godinama.

"Kontinuirano se prilagođavamo poslovnoj dinamici lokalne sredine imajući u vidu sezonske potrebe, kao i tjednu i mjesečnu dinamiku gospodarskih aktivnosti. Analiziramo transakcije i potrebe klijenata na pojedinim lokacijama te usklađujemo radno vrijeme svojih poslovnica sa stvarnim potrebama klijenata. Tijekom posljednjih godina prisutan je trend smanjenja broja dolazaka u poslovnice vikendom pa smo na nekim lokacijama prerasporedili radno vrijeme zaposlenika na način da smo smanjili ili ukinuli radno vrijeme subotom, a pojačali kapacitete poslovnica za prihvat klijenata tijekom tjedna. Trenutačno subotom poslujemo na šest lokacija te imamo u planu dodatno smanjiti broj takvih poslovnica", kazali su nam u Erste banci.

Bankomati umjesto poslovnica

Ta je banka, prema podacima koje nam je poslala, u posljednjih deset godina broj poslovnica sa 134 smanjila na 111, a zatvarala je uglavnom manje poslovnice transakcijskog tipa, čije je poslovanje prebačeno u veće centre, dok su na njihova mjesta postavljeni uplatno-isplatni bankomati.

Na sličan su način svoje poslovnice zatvarale i druge banke, a podaci HNB-a pokazuju da su neke regije ovdje stradale više, iako ne postoji nijedna koja ne bilježi pad broja poslovnica.

Najbolje se, očekivano, drži Zagreb, koji je u deset godina ostao bez 14,2 posto poslovnica, dok ih je najviše zatvoreno na području Šibensko-kninske županije (48,8 posto) dok su Međimurska i Brodsko-posavska ostale bez 43 posto poslovnica.

Zagrebačka banka danas ih broji ravno 100, a njihovu dostupnost prilagođava potrebama klijenata, što gdjekad rezultira i otvaranjem novih poslovnica.

image

Poslovnica ZABA-e

Davor Pongracic/Cropix

"Nedavno smo otvorili novu poslovnicu u Kaštel Lukšiću što pokazuje našu predanost održavanju prisutnosti u lokalnim zajednicama, dok je za nadolazeću godinu u planu otvaranje nove poslovnice u Solinu", rekli su i dodali da su tehnološkim iskoracima klijentima omogućili obavljanje brojnih usluga putem internetskog bankarstava, među kojima su i ugovaranja gotovinskih kredita, depozita i kreditnih kartica.

Razni parametri

Hrvatska poštanska banka danas na raspolaganju ima 66 centara te na temelju dogovora s Hrvatskom poštom surađuje s preko tisuću poštanskih ureda, no kažu da su usmjereni na ubrzani nastavak digitalne transformacije pa su tako, tvrde, prvi u Hrvatskoj otvorili ePoslovnicu integriranu i u internetsko i u mobilno bankarstvo za fizičke osobe, a koja omogućuje izravan pristup i savjetovanje s bankarom te ugovaranje proizvoda i usluga banke.

image

Poslovnica HPB-a

Paun Paunovic/Cropix/Cropix

PBZ se pak pohvalio da tržište predvode brojem poslovnica te najrazgranatijom vlastitom mrežom, no dodaju da poslovanje optimiziraju uzimajući u obzir više parametara, prvenstveno broj dolazaka klijenata i vrste transakcija koje se provode u poslovnicama.

"Prateći trendove u poslovnoj mreži primjetno je da se mijenjaju i navike potrošača odnosno smanjuje se učestalost dolazaka klijenata u poslovnice koji se sve češće odlučuju na bezgotovinska plaćanja putem kartica te posluju putem PBZ digitalnog bankarstva ili koriste bankomate za podizanje i uplatu gotovine. U određenoj mjeri na takve trendove u promijeni navika klijenata utjecala je i pandemija kao i porast korištenje usluga digitalnog bankarstva koje pruže sve širi opseg funkcionalnosti. Banka kontinuirano uvodi nove i unaprjeđuje postojeće funkcionalnosti proizvoda i usluga, beskontaktna mobilna plaćanja, unaprjeđuje elektroničke kanale, povećava uplatno - isplatne bankomate, razvija nove funkcionalnosti digitalnog bankarstva", poručili su iz PBZ-a.

Usmjereni na kreditiranje

Nakon rebrendinga 2017. godine, Addiko banka imala je 70 poslovnica dok danas posluje u njih 35, poručili su iz banke.

"Postupno je mreža poslovnica optimizirana u skladu sa strategijom usmjerenom isključivo na potrošačko kreditiranje te malo i srednje poduzetništvo, uzimajući u obzir kontekst modernog potrošača koji ima značajno veće sklonosti prema digitalnim kanalima", kazali su dodavši kako više od 70 posto klijenata koristi internet ili mobilno bankarstvo i ima manju potrebu fizičkog dolaska u banku.

Od ukupnog broja poslovnica, njih deset radi cijeli dan, a ostale radnim danom rade smjenski, a dodaju kako u skorijoj budućnosti nemaju namjeru dalje zatvarati poslovnice.

Pad poslovnica banaka po županijama 2014.-2024.

Zagreb - 14,2 posto

Vukovarsko-srijemska - 19,4 posto

Bjelovarsko-bilogorska - 20 posto

Krapinsko-zagorska - 20,6 posto

Karlovačka - 24 posto

Koprivničko-križevačka - 29 posto

Osječko-baranjska - 29,3 posto

Zagrebačka - 34 posto

Varaždinska - 34,2 posto

Zadarska - 34,5 posto

Sisačko-moslavačka - 38,8 posto

Splitsko-dalmatinska - 39,6 posto

Požeško-slavonska - 40 posto

Primorsko-goranska - 40 posto

Istarska - 40,7 posto

Virovitičko-podravska - 41,9 posto

Dubrovačko-neretvanska - 42,6 posto

Brodsko-posavska -43 posto

Međimurska - 43 posto

Ličko-senjska - 44,4 posto

Šibensko-kninska - 48,8 posto

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 05:07