RAD NEDJELJOM

Trgovci prijete ustavnom tužbom: Vlada zabranu temelji na padu prometa u lockdownu

Mišljenja su podijeljena, oni iz prehrambene trgovine manje su uznemireni jer očekuju i daleko manji udarac
 Damjan Tadic/Cropix

Bude li zabranjen rad trgovina nedjeljom i blagdanima, uz mogućnost rada samo 16 nedjelja u godini, kako je to prezentirao premijer, dio branše već najavljuje da će podnijeti ustavnu tužbu.

Potvrdili su nam to i predsjednik Uprave Emmezete Slobodan Školnik i direktor FO Grupe koja upravlja trgovačkim centrom Westgate Denis Čupić. Do sada su takve tužbe u Hrvatskoj dvaput dovele do ukidanja zabrana rada trgovina nedjeljom, 2004. i 2009. godine. Osnovni razlog je bio, podsjećaju iz Hrvatske gospodarske komore, da su spornim odredbama Zakona o trgovini bile narušene poduzetničke slobode zajamčene Ustavom.

Obojica naših sugovornika također ukazuje na to da, ako je namjera Vlade da zaštiti radnike, onda ona treba mijenjati Zakon o radu, što znači da bi se odredbe odnosile na sve djelatnosti, a ne samo na trgovinu.

Istraživanje

Kako stoji u prezentaciji Ministarstva gospodarstva o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, namjera im je urediti "temeljno pravo na tjedni odmor te pitanje ravnoteže privatnog i poslovnog života građana", a pozivaju se pritom i na ispitivanje javnog mnijenja koje je pokazalo da je to građanima bitno.

U pitanju je istraživanje koje je proveo Ipsos, a u interpretaciji rezultata se kaže da "rad nedjeljom, i ako bi bio adekvatno plaćen i podrazumijevao pravo na drugi slobodan dan, nije prihvatljiv većini građana", dok većina njih smatra i da bi satnice za rad nedjeljom trebalo povećati 100 posto ili više.

Neprehrambena trgovina najavljenim bi ograničenjima rada mogla biti snažno pogođena. "Nedjeljom ostvarujemo oko 20 posto prihoda", kaže Školnik. Ocjenjuje da bi ukupno trgovina u Hrvatskoj mogla zabilježiti pad prihoda od tri posto, a to će se osjetiti i na padu BDP-a. U spomenutoj prezentaciji takvih podataka ni analize nema, samo se navode iznosi ostvarenih prometa u 2017., 2018., 2019. i 2020. godini, izvučeni iz sustava fiskalizacije Porezne uprave, kojima se pokazuje da su najprometniji fiskalni dani u cjelokupnoj trgovini petak i subota, a najmanje nedjelja.

Što se tiče trgovačkih centara, nešto više od 15 posto prihoda dolazi od nedjelje, a gotovo 20 posto od subote. Ministarstvo je iskoristilo podatke iz prošle godine, od 27. travnja do 27. svibnja, kada su kao dio protupandemijskih mjera trgovački centri morali zatvoriti vrata, kako bi ilustriralo da se promet znatno pojačao u ostalim danima.

Nezgodna situacija

Trgovci su na pitanju rada nedjeljom podijeljeni, pri čemu su oni iz prehrambene trgovine daleko manje uznemireni jer očekuju i daleko manji udarac. Njihov nedjeljni promet, očekuju, prebacit će se na druge dane "jer ljudi moraju jesti", uglavnom na subotu i ponedjeljak, a nedjeljni promet trgovačkih centara i neprehrambene trgovine nije baš tako jednostavno nadomjestiti. Kako upozorava Čupić, dio će se preseliti i online, pa u konačnici i u inozemstvo, jer se većina robe u online trgovini naručuje izvana. On iznosi i podatak da 80 posto radnika u trgovini radi 25 nedjelja u godini.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca sada su se našli u nezgodnoj situaciji i priznaju da trgovci nemaju ujedinjeni stav, ali ipak napominju da je "svima zajednički stav da vrijeme pandemije nije nikako dobar trenutak za zabrane rada u bilo kojem smislu s obzirom na to da se trgovina još nije oporavila od posljedica zatvaranja i pada prodaje uzrokovanih restrikcijama koje je propisivao Stožer civilne zaštite". Spominju također da općenito, s obzirom na udio trgovine i turizma u BDP-u, nije pametno ograničavati rad tim sektorima u krizi u kojoj se nalazimo.

Određeni pad

Prema podacima koje smo dobili od HGK, lani je zabilježen pad prometa u trgovini na malo od 5,8 posto u odnosu na 2019., pri čemu je situacija u travnju bila dramatična, s padom od 25,5 posto zbog lockdowna, a u prva tri mjeseca ove godine promet je porastao šest posto. Ističu također da je u njihovu Vijeću Udruženja trgovine "tijekom aktualne pandemije jedan od zaključaka bio da se odgodi moguća regulacija jer cjelokupno gospodarstvo, uključujući i trgovce, posluje u otežanim uvjetima".

Radna skupina za izmjenu Zakona o trgovini se, kako nam kaže HUP-ov predstavnik Martin Evačić, direktor NTL-a, sastala do sada samo dvaput, a detalji promjena nisu još izneseni. I prehrambena trgovina osjetit će određeni pad, smatra, jer će izostati impulzivna kupnja nedjeljom. Ni mali trgovac s kojim smo razgovarali, vlasnik primoštenske suvenirnice Sharck Attack, nije zadovoljan Vladinom najavom.

"Samo 16 radnih nedjelja u sezoni nije dovoljno da preživimo. Prije pandemije dućane smo otvarali već početkom travnja i radili sve do početka studenoga. U tih sedam mjeseci je tridesetak nedjelja", kaže Zdravko Gojanović.

Kronologija

2003.

Vlada Ivice Račana uvela je djelomičnu zabranu, no Ustavni sud je 2004. godine ukinuo tu odredbu jer je bila narušena jednakost poduzetnika.

Dopušten je, naime, bio niz iznimki te je omogućen rad "dežurnim" trgovinama manje površine od 200 četvornih metara, a u manjim naseljima nedjeljom je mogla raditi jedna trgovina, u većima po jedna na 5000 stanovnika, a zakon nije utvrdio kriterije za to.

2008.

Sanaderova Vlada propisala je da trgovine mogu skraćeno raditi nedjeljom pet mjeseci u godini. Nedjeljom su mogle raditi određene trgovine, poput benzinskih crpki ili onih na tržnicama.

Ustavni sud je i to oborio, a zaključeno je da je zakon poremetio ravnotežu između zaštite prava radnika u prodavaonicama i zaštite slobode poduzetništva trgovaca.

travanj 2020.

Uvedena je privremena zabrana rada trgovina nedjeljom zbog pandemije koronavirusa, koja je trajala mjesec dana.

Povela se opet rasprava o zabrani rada, a Plenkovićeva Vlada je najavila da se ide u izmjene Zakona o trgovini, gdje bi se za Hrvatsku kao turističku zemlju uvelo 14 radnih nedjelja, a poslodavci bi izabrali kojim to nedjeljama žele raditi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. prosinac 2024 21:01