PIŠE VIKTOR VRESNIK

Tri suhe statistike objavljene krajem tjedna trebale su obradovati Hrvate. Umjesto toga, evo tri drugačija zaključka

Kad bi ju Ministarstvu financija prikupili hrabrosti pa u pravoj poreznoj reformi na početku mandata uveli porez na nekretnine, otvorili bi put za novi val rasta na zdravijim temeljima

Država i dalje uspješno koristi povećanu inflaciju, ali i hrvatsko članstvo u eurozoni, kao alate u upravljanju dugom. Cijenu inflacije plaćaju građani, ali zadržana je u okviru koji se može smatrati podnošljivim

 Ranko Suvar/Cropix
Objavljeno: 01. srpanj 2024. 05:59

Tri prilično suhe statističke vijesti objavljene potkraj tjedna bile su namijenjene širenju općeg optimizma nacije. Dvije kojima je izvor analitički ured Hrvatske narodne banke, bile su u tome uspješne, treća, emitirana izravno iz Državnog zavoda za statistiku, tek djelomično.

U prvoj (HNB-ovoj) stoji da je hrvatski javni dug na kraju ožujka dosegao je 49,5 milijardi eura, što je 1,1 milijardu više nego u istom lanjskom razdoblju, ali kako je zbog snažnog rasta gospodarstva, udio duga u BDP-u pao na 63,3 posto.

Druga (isto HNB-ova) donosi kako je u Hrvatskoj u svibnju "14. mjesec zaredom, potrošnja u maloprodaji na godišnjoj razini snažno porasla, što ukazuje na stabilan rast gospodarstva i u drugom tromjesečju ove godine. U prvih pet mjeseci ove godine...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. listopad 2024 02:07