KORONAVIRUS

TROJE ČLANOVA NACIONALNOG KRIZNOG STOŽERA GOSTOVALO U OTVORENOM Capak: 'Naša epidemiološka situacija je dobra, od nas je u svijetu bolji samo Japan'

 
 HRT

Članovi kriznog stožera za borbu protiv koronavirusa gostovali su u emisiji Otvoreno na HTV-u.

Na početku je šefica Infektivne klinike 'dr. Fran Mihaljević', profesorica Alemka Markotić, opisala situaciju u kojoj se trenutno nalazimo:

- Epidemiološka situacija u Hrvatskoj je trenutno povoljna. Bitno je da dođemo do kontinuiranog smanjivanja broja oboljelih, a ovaj posljednji porast broja oboljelih bio je rezultat nekih izdvojenih događaja kao što je bio onaj put u Tursku. To se događa. Stanje se malo smiri, pa se broj poveća i onda se opet stanje smiri, rekla je Markotić.

Što se teže oboljelih tiče, Markotić je rekla:

- 35 ljudi je na respiratoru, u našoj bolnici ih je 18. Nadamo se da će dio njih ići prema poboljšanju, ali dio njih je teško bolestan. Oni su ovisni o aparatima i život im ovisi o koncu. Svi su uglavnom već imali neke bolesti, visok tlak i šećer radi čega su u većem riziku. Oni koji su otprije teško bolesni, njima je jako teško. Pa zamislite da ste bez zraka, teško dišete, imate bolove... Zato svi moramo biti strpljivi i paziti.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak je prokomentirao situaciju u trenutno najvećem svjetskom žarištu, New Yorku.

- SAD se nisu dobro postavili, nisu uveli epidemiološke mjere na vrijeme. Prije dva tjedna su imali mali broj slučajeva, no sad rast ne staje. Pogotovo u New Yorku, koji je velik, gusto naseljen grad. Ljudi su gusto smješteni. Nisu na vrijeme uveli mjere distanciranja i njihov broj ekponencijalno raste. Konačni broj oboljelih će biti ogroman i ne zna se gdje će to stati.

Situacija u Hrvatskoj je jako dobra, kazao je Capak.

- Mi imamo jako malo smrti na milijun stanovnika. No, što se tiče broja zaraženih, Dalmacija sustiže Zagreb. Mi imamo jako malo umrlih, manje od jedan posto, što znači da smo se dobro pripremili i infektivna bonica je napravila odličan posao što se tiče najtežih bolesnika. Od nas je bolji samo Japan, kod kojih je epidemija skoro gotova. Neke susjedne zemlje imaju manji broj obljelih, ali uvijek se gleda broj umrlih i oboljelih u odnosu na broj stanovnika. Ja bih rekao da su naši rezultati izvrsni, pogotovo što se tiče tog omjera oboljelih i umrlih na veličinu stanovništva.

Stigle su informacije o zabavama u Dalmaciji koje se odvijaju u kafićima sa zatamnjenim staklima. O tome je govorio ministar unutarnjih poslova i čelni čovjek Nacionalnog stožera Civilne zaštite Davor Božinović.

- Kolega Beroš je jutros imao friške informacije o tome. Ja sam zatražio od ravnatelja policije da istraži preko policijskih uprava i postaja o čemu se radi te da policija zajedno s civilnom zaštitom vrši pojačanu kontrolu lokala i objekata gdje se mladi skupljaju. Ima takvih primjera, ali ne bih rekao da je to masovna pojava. Ali svaki takav događaj može povećati broj zaraženih i opasnost, putovanje ili nešto tako. Radit će se pojačana kontrola.

Markotić se osvrnula na informaciju iz Zaprešića, u kojem su ljudi iz gradskog stožera upozorili građane da ne pretvaraju groblja u dječja igrališta.

- To su neprihvatljivi obilci ponašanja. Nije bilo slučajeva zaraze inicijalno među djecom, no sada ih ima. Moramo čuvati našu djecu i starije jer ima i mlađih ljudi na respiratoru. U ratu su svi mjesecima sjedili u podrumu vez hrane i vode. Pa zar ne možemo o izdržati u komforu svog doma?, upitala je.

Capak se osvrnuo i na lažne vijesti i teorije zavjere koje se šire društvenim mrežama.

- Na nekim televizijama i portalima pojavili su se ljudi koji i inače uznemiravaju ljude porukama protiv cijepljenja, a također su govorili i da bismo trebali pustiti da svi prebole 'tu blagu bolest'. To je jako opasno. U Italiji imaju preko 13.000 smrti. Volio bih da ti ljudi objasne obiteljima umrlih kako su njihovi najdraži umrli od 'blagog virusa'. Ti ljudi kvare naš posao jer tvrde da su mjere pretjerane. Mi imamo 20.000 ljudi u izolaciji i iz toga bazena će doći novi zaraženi. Zato smo i uveli te mjere. Volio bih da ljudi razumiju da ograničenje kretanja i društveno distanciranje nisu uvedeni bez veze.

Božinović je pojasnio i kako ide izdavanje posebnih propusnica.

- 70.000 propusnica je do večeras u 20 sati izdano. Meni se čini da ćemo s tim ritmom ispuniti potrebe ljudi koji moraju putovati. Bitno je reći da su to putovanja ljudi koji rade u službama, bolnicama, koji moraju iz obiteljskih i zdravstvenih razloga putovati. Ne bi bilo dobro da se to zlorabi. Od ovog broja, više od 70 posto su poslovna putovanja. No, volio bih istaknuti da nisu svi ti radnici oni koji baš moraju putovati. Ove propusnice su dobro digitalno rješenje jer te propusnice ostaju i ne moraju se izdavati nove. Vidjet će se i je li bilo zloporaba, jeli netko išao u kupovinu ili nekome u posjet. Želimo ovim mjerama osigurati da život ide dalje, ali i da sačuvamo zdravlje ljudi. Civilna zaštita je podigla 18.000 ljudi, plus još svi policijski službenici. Oni svi nam omogućuju sigurnost i provođenje mjera, a sve u cilju da zdravstveni sustav izdrži pritisak.

Na upit što misli o zemljama koje imaju blaže mjere, Božinović je rekao:

- Imate nekoliko zemalja koje su željele pustiti virus i koje su smatrale da nisu potrebne mjere. Ali svi su promijenili stajalište. A mi mjere uvodimo postupno od veljače. Najavljujemo ih i pomalo uvodimo. 19.3. su uvedene ove najvažnije mjere. No, nijedna mjera neće pomoći ako svi skupa ne prihvatimo da je jamstvo uspjeha samokontrola.

Profesorica Markotić je opisala i kako izgleda komunikacija s kolegama iz drugih zemalja.

- Nažalost, ne stignemo još proučavati sve što je objavljeno o virusu jer smo fokusirani na skrb o bolesnicima i ograničavanje kontakata. To se pokušava uraditi maksimalno dobro. Razmjenjuju se publikacije i rade se brzi pregledi informacija, no to se još sve ne stigne izanalizirati. Svi epidemiolozi su i u jednoj WhatsApp grupi, razmjenjujemo iskustva o testovima i slično. To je jedan nekonvencionalan način, ali je efikasan.

Što se simptoma tiče, puno ih ima: otežano disanje, gušenje, bilo je nešto krvarenja iz pluća, smanjenog osjeta njuha, ali bilo je i slučajeva gdje je bio samo proljev i povraćanje. Pokušavamo steći iskustva o onima na respiratoru. Tu naš zavod ima jako dobre rezultate, a imali su i prošle godine s teškim oblikom gripe. Puno je informacija, no malo ih je zasad analizirano jer nema vremena.

Capak je kazao i pribojava li se krize u Dalmaciji.

- Iako imaju peak, mislim da su stvari pod kontrolom. Oni su trasirali sve oboljele i to su sve kontakti. Iz tog samoizolacijskog bazena se regrutirao novi broj oboljelih. I zato je važno smanjiti kontarkte. Želio bih kazati da iako će biti lijepo vrijeme, bilo bi najbolje ostati doma. U ovom trenu ima dosta stvari online. Ova bolest je u prvom planu i moramo raditi da je spriječimo, a kasnije ćemo paziti na tjelesnu aktivnost. A u kući se možemo i zdravo hraniti i ne pušiti i ostalo.

U Srbiji je uveden policijski sat, ljudi smiju ići po namirnice jednom tjedno. Čekaju li i nas ovakve mjere? Na to je pitanje odgovorio Božinović.

- Situaciju će procijeniti epidemiolozi, ali sve opet ovisi o nama i o pridržavanju mjera. Da se svi pridržavaju mjera, drže distancu, nove mjere ne bi uopće bile potrebne. Kod ovakvih epidemija dolazi do promjena stila života, to se posebno odnosi na one u samoizolaciji. Par tisuća propusnica je odbijeno jer su ljudi koji su ih tražili bili u samoizolacji, a baš među njima će biti novih zaraženih. Kad bi oni ostali doma, svima bi bilo lakše i imali bismo još bolje rezultate. No, ljudi pokazuju visoku razinu svijesti o opasnosti, a ona manjina, na njih ćemo probati utjecati, ako treba i kaznama.

'Ako sve bude ok, imat ćemo sezonu'

Na kraju emisije, članovi stožera odgovarali su na pitanja gledatelja.

Jednog je zanimalo testiramo li dovoljno i je li ključ našeg uspjeha u netestiranju.

Markotić: 'Oko 700 testova dnevno se radi i to je dovoljno. Testiraju se oni nad kojima postoji sumnja. Vi bolesne ne možete sakriti i da oboljelih ima značajno više, bolnice bi bile pune kao u Italiji. 17. siječnja je postavljen test u Njemačkoj, mi smo ga uveli 29. siječnja. Tek 27 dana kasnije smo imali prvi slučaj. Mi smo danima testirali, a da nismo imali ni jedan slučaj. Imali smo sreću da smo odmah detektirali prvog zaraženog. Treba reći i da svjetska proizvodnja testova zasad pokriva tek 10 posto potreba.'

Capak. 'Bolesne bi još i mogli sakriti, ali mrtve – ne!'

Hoće li ove godine uopće biti turističke sezone?

Capak: 'Rekao sam da naša dobra situacija uz malo sreće može biti dobra za turizam. Ako uspijemo smanjiti broj oboljelih do ljeta, doći će nam autoturisti. Tu situaciju možemo iskoristiti tako da ćemo imati sezonu.'

Markotić: 'Pogotovo ako ovi naši s juga ostanu dva tjedan doma.'

Dobijamo različite preporuke: da ne idemo van, ali da je dobro biti na zraku. Možemi li ići van i je li to opasno?

Markotić: 'Svi oni koji su rizični neka ostanu doma. Oni koji moraju, mogu se kretati ali ograničeno, uz pridržavanje distance.'

Što kad se jednom ukinu mjere? Ako tada još ima zaraženih, makar i mali broj, može li se epidemija vratiti?

Capak: 'Teoretski se bolest može vratiti, no kad je zaraženih malo, može ih se kontrolirati. Oni u samoizolaciji nipošto ne trebaju ići van, osim ako im baš o tome ovisi život. Drugi neka izađu, ali neka se drže distance.'

Mnogo se priča o švedskom modelu. Kod njih mjere nisu tako stroge.

Markotić: 'Koliko je uspješan švedski model, to ćemo tek vidjeti. Oni imaju 20 puta više smrti i sad uvode nove mjere. Oni očekuju od stanovnika da se drže mjera, a ne im se mjere ne moraju nametati. Mislim da je u svakom slučaju dobro slušati stručnjake. Ja mogu govoriti o infektologiji i imunologiji, ali se ne bih usudila govoriti o onkologiji. Moramo se držati struke.'

Kakva je vaša procjena, do kad će sve to trajati?

Capak: 'Ne volim takve procjene jer to nitko ne može znati. Sve će sigurno trajati još par tjedana i onda će crta početi biti ravna. Početkom lipnja bi brojke trebale biti povoljne, što ne znači da nećemo ranije popustiti mjere ako sve bude ok.'

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. prosinac 2024 21:41