Čini se da Ministarstvo turizma i hotelijeri imaju nešto drugačije poglede na rješavanje najvruće teme ove sezone - nedostatak radne snage.
Ministar Gari Cappelli i predstavnici hotelijera, naime, od početka sezone redovito se nalaze na sastancima na kojima razgovaraju o načinima kako spriječiti sada već kroničan odljev turističkih djelatnika u bolje plaćene destinacije, a za Ministarstvo turizma postoji samo jedno rješenje: povećati prosječne plaće u sektoru, ponajviše u hotelima za 20 do 30 posto, što bi hotelijeri, smatraju u Ministarstvu, trebali moći financirati nakon što zaživi posljednja najava poreznog rasterećenja koju marljivo priprema ministar financija Zdravko Marić.
“Gledajte, plaće u turističkom sektoru u okruženju drastično su više, a nama se situacija posebno zakomplicirala otkako je Slovenija 1. srpnja ukinula radne dozvole za strane radnike, što za početak 2019. najavljuje i Austrija. Hotelijeri su s početkom sezone već nešto uložili u rast primanja zaposlenika, ali to više nije dovoljno, jednako kao što nije dovoljna niti praksa prema kojoj ti radnici rade po najviše mjesec ili dva dana. Želimo li spriječiti ovaj problem, plaće moraju rasti, i mislim da to više nitko u sektoru ne može ignorirati”, jasan je stav Ministarstva turizma koji je ministar Cappelli već nekoliko puta izrazio na sastancima s hotelijerima.
Oni, pak, s druge strane poručuju kako prostora za povećanje plaća u sektoru ima isključivo ako se kroz porezna rasterećenja oslobodi dovoljna količina novca za preusmjeravanje u primanja radnika, a to je prema njima moguće isključivo i jedino s uvođenjem stope PDV od deset posto u turizmu.
Dapače, hotelijeri Jutarnjem listu otkrivaju kako su već izradili analize i statistiku kroz koju će ministru Cappelliju vrlo plastično pojasniti koliko smanjenje stope PDV-a može utjecati na rast plaća.
“Prema našim izračunima, uvođenje međustope PDV-a od 10 posto jednokratno bi rezultiralo povećanjem plaća u turističkom sektoru od 15 posto i hotelijeri su na to spremni. Mi smo naš prijedlog već razradili i u skoro vrijeme ćemo ga predstaviti ministru jer smo svi skupa svjesni kako su hrvatske plaće, s obzirom na visine primanja u zemljama okruženja i cijele Europe, niske. Osim toga, dodatno nam odmaže i slučaj Slovenije koja je ukinula radne dozvole i time postala primamljiva i za brojne hrvatske radnike”, poručuju predstavnici hotelijera, dodajući usput kako se Ministarstvo turizma formalnopravno ne bi trebalo petljati u visinu primanja turističkoga sektora, s obzirom na to da ona ovise o mogućnostima na tržištu te financijskim obvezama poslovnih subjekata.
“Naravno da mi znamo kako treba povećavati plaće, ali je pitanje odakle. Ako želimo značajnije podići tu razinu primanja, tako da to povećanje utječe na sprečavanje odljeva radne snage, negdje je potrebno osigurati masu sredstava iz koje će se ta povećanja financirati.
Prema našim izračunima, nikakvo krucijalno povećanje plaća ne može se dogoditi bez smanjivanja 25-postotne stope PDV-a u turizmu na 10 posto, a nismo sigurni hoće li to rasterećenje biti dio mjera koje priprema ministar Marić”, smatraju hotelijeri, o čemu su već razgovarali s ministrom Cappellijem.
On je, pak, neslužbeno doznajemo od izvora bliskih Ministarstvu turizma, nesklon vjerovati da bi uvođenje međustope PDV-a od čak 10 posto trebalo igrati krucijalnu ulogu u procesu povećanja plaća, s obzirom na to da nas povijesno iskustvo uči kako u vrijeme nižih stopa PDV-a u turizmu plaće nisu bile ništa više.
“Mi smo već imali povlašteni PDV u ovom sektoru, i što je bilo s plaćama? One su možda bile i niže nego što su danas pa hotelijere treba pitati zašto već tada nisu razmišljali o njihovu povećanju”, razmišljaju u Ministarstvu turizma koje će u sljedećim tjednima nastaviti sastančiti i pregovarati s hotelijerima.
Upozoravaju i na posljednje dostupne podatke o isplaćenim prosječnim bruto i neto plaćama u 2016. godini, posebno onima koje se odnose na sektor pripremanja i usluživanja hrane te pružanja usluga smještaja.
I dok je prosječna isplaćena neto plaća u Hrvatskoj prema podacima DZS-a 2016. godine iznosila 5696 kuna neto, ona je u sektoru pružanja usluga smještaja te pripreme hrane i pića bila 11 posto manja, a posebno su strašni podaci koji se odnose isključivo na ugostiteljski sektor.
Tu su zabilježena prosječna neto primanja od 3962 kune - dakle 30 posto manje od prosjeka, što Ministarstvo očekuje da će hotelijeri pokušati nadoknaditi.
“Naravno da mi ne možemo utjecati na visine plaća u privatnom sektoru, ali možemo apelirati na to da se nešto pod hitno napravi jer nam se u suprotnom ne sprema ništa dobro. Prostora za povećanje plaća ima, posebno s najavljenim poreznim rasterećenjem kroz dohodak koje priprema ministar financija i mislim da se tu više ne smije čekati želimo li sljedeću sezonu dočekati sa svojim radnicima”, poručuju iz Ministarstva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....