Svoj četvorici kandidata za glavnog državnog odvjetnika HDZ-ova većina u saborskom Odboru za pravosuđe dala je podršku, prepuštajući tako Vladi da odluči koga će od njih predložiti Saboru.
Ovakav stav Odbora uslijedio je u srijedu kasno poslijepodne, nakon što su gotovo osam sati kandidati predstavljali svoje programe rada pred saborskim Odborom za pravosuđe i odgovarali na pitanja zastupnika.
Najdulje, čak tri sata, pred Odborom je bio zamjenik glavne državne odvjetnice Emilijo Kalabrić, malo više dva sata sudac Visokog kaznenog suda Ivan Turudić, dok su razgovori s ostalom dvojicom kandidata, zamjenikom županijskoga državnog odvjetnika u Splitu Nikšom Wagnerom i odvjetnikom Mladenom Dragičevićem trajali oko sat vremena.
"Čini mi se da sam na televiziji čuo premijera Plenkovića da kaže kako je od četvero kandidata razgovarao s troje, a taj četvrti koji s njim nikada nije nikad razgovarao, to sam upravo ja", rekao je Kalabrić odgovarajući na pitanje više oporbenih zastupnika koji su ga tražili da se očituje o spekulacijama da je upravo on dobio mig politike da će biti novi glavni državni odvjetnik jer je kao Šibenčanin po podrijetlu povezan s ministrom pravosuđa Ivanom Malenicom, koji je također podrijetlom iz toga grada.
"Što se tiče ministra Malenice, njega nisam poznavao dok nije postao ministar, a i tada sam ga samo jednom sreo kad sam kao čelnik Županijskog državnog odvjetništva došao na svečani prijem u Ministarstvu. Poslije toga ga nikad nisam ni sreo niti se čuo s njim. Nikad nisam s njim ni kavu popio", bio je decidiran Kalabrić. Pojasnio je i da nema ništa protiv ispijanja kava s ljudima iz vlasti, kao ni s članovima oporbe, jer smatra da je "nezavisnost u glavi i karakteru svakog čovjeka, a ne u šalici kave ili na tanjuru".
SDP-ovac Peđa Grbin kritizirao je činjenicu da se Kalabrić u svojem programu tek uzgredno bavio pitanjem poboljšanja rada USKOK-a, a odgovorima koje je dao na Odboru se, ustvrdio je čelnik SDP-a, dodatno diskvalificirao za dužnost za koju se natječe. ‘‘Ovo što ste rekli je katastrofa. Vi želite USKOK osloboditi od nadzora nad javnim dužnosnicima koji donose odluke u predmetima građanima. Što će nam onda USKOK? Možemo ga i ukinuti‘‘, ocijenio je Grbin.
Odgovarajući Nikoli Grmoji iz Mosta koji mu je unaprijed čestitao, navodeći da ga je vladajuća većina već unaprijed izabrala za novog glavnog državnog odvjetnika, Kalabrić je rekao: "Onima koji bi me eventualno predložili za glavnog državnog odvjetnika poručujem neka to ne rade jer misle da ću ih slušati. Neka me predlože zato što misle da ću biti samostalan u radu".
Više zastupnika oporbe pitalo ga je kako će, bude li izabran, upravljati predmetom Agrokor u kojem je DORH povukao optužnicu nakon što je ključno financijsko vještačenje proglašeno nezakonitim, ali je Kalabrić odgovarao vrlo načelno, ograđujući se da na predmetu nije radio te da o njemu zasad ne zna previše.
Odgovarajući na pitanje Stjepe Bartulice (DP) o tome treba li aktualna glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek dati ostavku zbog propalog vještačenja u slučaju "veliki Agrokor", Kalabrić je uputio protuodgovor: ‘‘Zamislite da je vještačenje zaključilo da nije počinjeno nikakvo kazneno djelo i državni odvjetnik obustavi postupak pa na isti način prouzroči štetu državi od milijun eura‘‘.
Sandra Benčić (Možemo!) uputila je Kalabriću primjedbu kako joj se čini da je uspješniji u neodgovaranju na postavljena pitanja nego u odgovaranju. Pokušala je istjerati na čistac što zapravo ovaj kandidat misli o predloženoj zakonskoj odredbi kojom se propisuje kažnjavanje sudionika kaznenog postupka za curenje podataka iz istrage.
Uz ogradu da posao državnog odvjetnika nije propitivati zakone, nego ih provoditi, Kalabrić je pred Odborom iznio osobni stav prema kojem je odredba o kažnjavanju curenja podataka iz izvida i istrage suvišna jer su i prema postojećem Zakonu o kaznenom postupku izvidi i dokazne radne tajni. Kad je posrijedi iznošenje podataka iz istrage, DORH jest, priznao je Kalabrić, "uškopljeno tijelo" koje javnosti ne daje dovoljno podataka o velikim i važnim korupcijskim predmetima.
Bude li izabran, takvu praksu namjerava promijeniti i koristiti 23. članak Poslovnika DORH-a koji dosad nije korišten, a koji dopušta državnim odvjetnicima da u predmetima od velikog interesa za javnost iznesu bitne činjenice bez ugrožavanja interesa istrage. I sam smatra da dosadašnja praksa javnog komuniciranja DORH-a putem šturih priopćenja nije dobra.
Bivši HDZ-ov ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković pitao je jesu li potrebne optužnice protiv većeg broja ljudi, kao što je to slučaj u aferi Agrokor, a čime se stječe dojam da sudski proces neće dugo biti okončan.
‘‘Normalno da nisam za njih. Uz ostali posao, DORH će morati voditi računa o uspješnosti i brzini rješavanja predmeta u sudskom dijelu. Nemojte zaboraviti da 4100 ili 4200 predmeta čeka na zakazivanje rasprave. Nismo proizveli brzu i učinkovitu pravdu‘‘, dodao je.
"Otporan sam na sve vrste političkih pritisaka, iako mediji i dio vas misle drukčije. Kao sudac donio sam niz odluka koje nisu obojene nikakvom pristranošću", izjavio je uvodno pred Odborom sudac Visokog kaznenog suda Ivan Turudić, koji je napomenuo da je čitav tjedan na bolovanju i da je pred Odbor došao s visokom temperaturom.
Najveći broj zastupničkih pitanja upućenih sucu Visokog kaznenog suda Ivanu Turudiću odnosio se na pojašnjavanje njegovih privatnih veza s osobama koje su došle u sukob sa zakonom, kao i suspektnih susreta s njima. Zastupnica Možemo! Sandra Benčić suočavala je Turudića s njegovim kontradiktornim izjavama o susretima s Josipom Rimac, tražeći da objasni zbog čega je sve do travnja 2023. prešućivao javnosti da je kao predsjednik zagrebačkoga Županijskog suda tadašnju državnu tajnicu Ministarstva uprave primio u svom uredu.
Tražila je od Turudića da se izjasni za čiji je točno predmet Rimac kao državna tajnica kod njega intervenirala. Turudić je ustvrdio kako ne zna za čiji je predmet došla intervenirati jer je prekinuo razgovor s njom čim je doznao da nije došla zbog svog predmeta. Benčić ga je, međutim, podsjetila na izjavu u emisiji "Nu2" iz travnja 2023., kada je o sastanku s Josipom Rimac izjavio nešto posve drugo.
"Izjavili ste da predmet nije kod vas, nego kod drugog suca. Ako joj, kao što sada tvrdite, niste dali priliku da kaže zbog kojeg je predmeta došla, kako ste onda znali da je predmet kod drugog suca", pitala je Benčić. Turudić joj je međutim kratko uzvratio - da je o susretu s Rimac sve već razjasnio.
Sandra Benčić i Dalija Orešković pitale su Turudića i je li kao predsjednik Županijskog suda i sudac tog suda kod sebe neko vrijeme držao uskočki predmet u kojem je za teška koruptivna kaznena djela okrivljen njegov bratić Miro Vrlja. Turudić je ranije javno tvrdio kako se brzo, već nakon mjesec i pol dana, izuzeo iz tog predmeta, a Benčić ga je pitala da se očituje o pisanju tjednika Nacional, prema kojem je Vrljin predmet držao u svojoj ladici čak 200 dana prije nego što se izuzeo.
Turudić je, međutim, ustrajao na tvrdnji da je predmet bio kod njega samo mjesec i pol dana, dok je bio na bolovanju zbog operativnog zahvata. Benčić je, međutim, podsjetila da je njegova tvrdnja lako provjerljiva jer se može provjeriti uvidom u sudski upisnik.
Pitali su oporbeni zastupnici Turudića i zbog čega je kao predsjednik sudskog vijeća VKS-a donio presudu da se majci predsjednika zagrebačkog HDZ-a Hermana pravomoćna zatvorska kazna zamijeni uvjetnom. Odgovorio je da je sud tako presudio zbog njezine visoke dobi, lošeg zdravlja i da na to nije utjecala činjenica čija je majka.
Za razliku od Kalabrića, Turudić je čvrsto branio zakonsko kažnjavanje curenja informacija iz istrage koje predlaže Plenkovićeva Vlada, tvrdeći da većina kaznenih sustava države EU poznaje takvu zabranu, a neke čak i kažnjavanje novinara.
No, unatoč temperaturi Turudića nije napuštala samouvjerenost, pa je na neke zastupničke primjedbe na njegov račun koje su išle "ispod pojasa" odgovarao u istom tonu. Tako je zastupnici Vidović Krišto rekao više puta da konfabulira.
Odvjetnika Mladena Dragičevića zastupnici oporbe pitali su o njegovim odnosima s premijerom.
‘‘Poznajem Andreja Plenkovića 40 godina i čitavu njegovu obitelj, nemam s tim problema. Otkad je na vlasti, izgubio sam većinu poslova pa mi je odmogao‘‘, rekao je.
Stjepo Bartulica je Dragičeviću postavio pitanje bi li dao ostavku da je bio na čelu DORH-a tijekom postupka u slučaju "veliki Agrokor", na što je odvjetnik odgovorio da bi podnio ostavku.
‘‘Ako ti padne tako velik predmet, odlaziš i preuzima zamjenik. Meni se takav slučaj ne bi dogodio jer sam ekonomski nezavisan, i to mi je prednost. Svaki novi kandidat ima prednost što može biti samo bolji, ne može biti lošiji‘‘, rekao je.
U dugoj i na momente teško opisivoj raspravi pred Odborom za pravosuđe, u kojoj je Ante Prkačin izgovarao deseterce i o partizanskim zločinima kao "najgorima u hrvatskoj povijesti", iz oporbenih su se redova mogle čuti i zastupničke ocjene da je Turudić samo "zec" na ovom natječaju te da je stvarni i pravi kandidat HDZ-a Emilijo Kalabrić.
Vlada je osnovala Povjerenstvo za utvrđivanje prijedloga kandidata za glavnog državnog odvjetnika, koje će činiti premijer Andrej Plenković i sedam ministara, a koji će također obaviti razgovore s četiri kandidata za budućeg čelnika Državnog odvjetništva (DORH).
Razgovore s kandidatima obavit će, uz premijera, potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan i ministar financija Marko Primorac.