U 2015. stagnacija, u 2016. rast BDP-a 0,2 posto

Hrvatski BDP u ovoj bi godini u odnosu na 2014. trebao stagnirati, a 2016. godine trebao bi na godišnjoj razini porasti za 0,2 posto, prognoza je koju je u utorak na konferenciji Macroeconomic Outlook iznio direktor Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria Banke (HAAB) Hrvoje Stojić.

Stojićeva prognoza za 2015. godinu poboljšana je u odnosu na raniju koja je predviđala pad od 0,5 posto, najviše zahvaljujući rastu izvoza.

Ističe da bi izvoz trebao biti glavni pokretač oporavka u ovoj i idućoj godini, no ipak upozorava da je lanjski rast izvoza bio pod snažnim utjecajem ulaska Hrvatske u Europsku uniju, što je bila jednokratna situacija.

Stojić objašnjava da je inozemna potražnja za hrvatskim robama i uslugama ojačala i zbog snažne monetarne stimulacije Europske središnje banke, a izvoznicima na ruku ide i deprecijacija eura.

Oporavak eurozone mogao bi po njegovim riječima pozitivno utjecati i na turizam, jer će europski gosti u Hrvatsku dolaziti nešto punijih džepova nego prošlih godina.

Glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria banke kritizirao je i menadžere hrvatskih poduzeća koji po njegovu mišljenju čine premalo na povezivanju tvrtki koje vode sa stranim partnerima. Samo je nekoliko hrvatskih poduzeća integrirano u međunarodne trgovinske tokove i dok god ne dođe do snažnijeg povezivanja sa stranim partnerima, ne može biti riječi o ozbiljnijem rastu izvoza, kaže on.

Pri tome napominje kako su u većini tvrtki koje su prošle predstečajne nagodbe samo očišćene financijske bilance, a stil upravljanja ostao je nepromijenjen.

Negativan utjecaj na BDP i dalje imaju razduživanje privatnog sektora, fiskalna konsolidacija na temelju procedure prekomjernog deficita i pad zaposlenosti, a tu je i porast javnog duga, kaže Stojić.

Upozorava da se nakon izbora očekuje snažnija fiskalna konsolidacija, s negativnim utjecajem na stopu BDP-a.

Čak i kad stope rasta budu pozitivne, neće biti osjetnijih poboljšanja budući da potencijalna stopa rasta od jedan posto nije dovoljna da smanji nezaposlenost ili riješi socijalne probleme te stvori politički ambijent za reforme, upozorava kaže Stojić.

Da na hrvatsku ekonomsku situaciju povoljno utječu kretanja u eurozoni, pokazuje i izlaganje Lassea Holbolla Westha Nielsena iz Goldman Sachsa, koji glavnim pokretačima europskog gospodarstva drži jačanje inozemne potražnje, povoljnije uvjete zaduživanja, popuštanje fiskalne stege i mjera štednje, valutna kretanja i niske cijene nafte. Drži da će sve to povoljno utjecati i na zemlje izvan eurozone.

Slično razmišlja i glavni analitičar EBRD-a za Hrvatsku, Rusiju i Srbiju Peter Tabak, koji kao pokretače oporavka ističe niske cijene nafte, slabljenje eura i mjere Europske središnje banke.

Što se Hrvatske tiče, Tabak poput Stojića upozorava na rast javnog duga te slab napredak u reformama i stvaranju povoljne poduzetničke klime.