U 2020. podneseno 129 patentnih prijava, 82 manje nego 2019., priznato njih 67

Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo prošle je godine podneseno 129 patentnih prijava, što je 82 manje nego godinu ranije, dok su istovremeno u nacionalnom postupku priznata 67 patenta, 16 manje nego 2019. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Domaći su prijavitelji lani lani podnijeli 117 patentnih prijava, što je 78 manje nego godinu prije. Pritom su većinu prijava podnijele fizičke osobe, 77 prijava, što je udio od 65,8 posto, dok je udio prijava domaćih pravnih osoba 34,2 posto.

Strani prijavitelji lani su podnijeli 12 patentnih prijava, što je četiri manje nego u godini ranije. I kod stranih prijava prevladavaju fizičke osobe, koje su podnijele devet patentnih prijava, što je udio od 75 posto, dok se na strane pravne osobe odnosi 25 posto prijava.

Prema tehničkom području, najveći udio priznatih patenata u 2020. bio je iz područja kemije (57 prijava, što je udio od 43,1 posto). Slijedi područje mehaničkog inženjerstva s 28,4 posto, dok je najmanji udio bio u području mjeriteljstva, 4,6 posto, stoji u izvješću DZS-a.

Prema klasifikacijskoj oznaci MKP (Međunarodna klasifikacija patenata), u 2020. je najveći udio priznatih patenata bio je u području svakodnevne životne potrepštine (31,3 posto), a najmanji u području fizike (6 posto), dok u području tekstil; papir nije bilo priznatih patenata.

Rast broja važećih patenata

Statistika važećih patenata pokazuje nastavak trenda rasta njihova broja. Tako je u 2016. ukupan broj važećih patenata u Hrvatskoj, u što su uključeni i europski patenti potvrđeni u RH, iznosio 6.978, u 2017. je iznosio 8.201., u 2018. je bio 9.260, a u 2019. ih je bilo 10.365.

U 2020. godini je ukupan broj važećih patenata u Hrvatskoj, u što su uključeni i europski patenti potvrđeni u RH, bio 11.335, što je 970 više nego godinu ranije.

Po podacima DZS-a, lani je u Hrvatskoj bio važeći 11.041 patent (uključeni i europski patenti potvrđeni u RH).

Preostalih 294 odnosi na konsenzualne patente, koje se definiraju kao poseban oblik zaštite patenata u Hrvatskoj. Njihovo je osnovno obilježje da se priznaju bez potpunog ispitivanja, odnosno na temelju sporazuma, to jest konsenzusa javnosti, ako protiv njih nema prigovora zainteresiranih strana. Konsenzualni patent može trajati najviše deset godina.

Patent je, pojašnjavaju statističari, isključivo pravo priznato za izum koji nudi novo rješenje nekoga tehničkog problema. Patent se priznaje za izume koji se odnose na proizvod, postupak ili primjenu, a vlasniku osigurava isključivo pravo na izradu, korištenje, stavljanje u promet ili prodaju izuma zaštićena patentom, tijekom ograničenog razdoblja koje ne može trajati dulje od 20 godina od datuma podnošenja prijave patenta. Protekom tog vremena patent postaje javno dobro, svakomu dostupno na upotrebu.

Statistika patenata donosi informaciju o uspješnosti istraživanja, razvoja i inovacijske aktivnosti u odabranim područjima tehnologije, a broj patenata jedna je od mjera inventivne aktivnosti zemlje koja također pokazuje kapacitet iskorištavanja znanja i pretvaranja znanja u potencijalne gospodarske koristi, napominju iz DZS-a.