SLIKA DRUŠTVA

U 2020. umrlo 10 posto više ljudi nego 2019. godine: Drastičan pad broja brakova, rođeno je i manje djece

Stopa totalnog fertiliteta u 2020. godini iznosila je 1,48, što je znatno ispod razine jednostavne reprodukcije
 Damir Krajac/Cropix

U Hrvatskoj su u 2020. godini umrle 57 023 osobe, što je za 10,1 posto više nego u prethodnoj godini, a stopa mortaliteta bila je 14,1, dok je stopa nataliteta iznosila 8,9, podaci su koje je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio u petak u Izvješću o kretanju stanovništva u 2020. godini.

Uz to, stopa totalnog fertiliteta iznosila 1,48, što je znatno ispod razine jednostavne reprodukcije 2,1, navodi se u Izvješću.

U 2020. ukupno je rođeno 35 987 djece, i to 35 845 živorođene i 142 mrtvorođene, zabilježen je pad broja živorođene djece za 0,8 posto u odnosu na 2019., tj. rođeno je 290 djece manje nego u prethodnoj godini. Od ukupnog broja živorođenih, rođeno je 51,3 posto muške i 48,7 posto ženske djece.

Kao i u prethodnoj godini, tako je i u 2020. najviše bilo prvorođene djece, i to 44,2 posto, drugorođene, 33,9 posto, trećerođene, 13,7 posto, te četvrtorođene i višerođene, 7,1 posto. Izvan braka rođeno je 8 176 živorođene djece, tj. 22,8 posto od ukupno živorođene djece.

Prosječna starost majke pri prvom porodu u blagom je porastu već dugi niz godina, npr. u 1968. bila je 22,8 godina, a u 2020. iznosila je 29,4 godine.

Najviše preminulih od bolesti cirkulacijskog sustava

Muškarci su u prosjeku umirali sa 73,8 godina, a žene s 80,7 godina.

U 2020., i u prethodnim godinama, najviše je osoba umrlo zbog bolesti cirkulacijskog sustava (34,6 posto muškaraca i 45,3 posto žena) i novotvorina (27,6 posto muškaraca i 19,9 posto žena).

U 2020. godini umrlo je 142 dojenčadi. Od toga je 32,4 posto dojenčadi umrlo u prvom danu života. Promatrajući smrtnost dojenčadi u duljem razdoblju, uočava se znatan pad. Stopa umrle dojenčadi (broj umrle dojenčadi na 1000 živorođenih) iznosila je 41,1 u 1968., 13,1 u 1988., a 4,0 u 2020.

Stopa prirodnog prirasta u 2020. bila je negativna i iznosila je -5,2, a vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) iznosio je 62,9.

U 2020. sklopljeno je 15.196 brakova, što je za 23,1 posto manje nego u 2019. Stopa nupcijaliteta (sklopljeni brakovi na 1000 stanovnika) u 2020. iznosila je 3,8. Od ukupno sklopljenih brakova, prvi brak sklopilo je 87,8 posto nevjesta i 87,8 posto ženika.

Pravomoćnih razvoda 5153

Prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za ženika i za nevjestu. Tako je u 1989. prosječna starost nevjeste pri sklapanju prvog braka iznosila 23,1 godinu, a ženika 26,7 godina, dok je u 2020. prosječna starost nevjeste iznosila 29,1 godinu, a ženika 31,6 godina.

Od ukupnog broja sklopljenih brakova u 2020., građanski brak sklopilo je 57,7 posto parova, a vjerski brak 42,3 posto parova.

U 2020. bila su 5153 pravomoćno razvedena braka. Broj razvedenih brakova na 1000 sklopljenih iznosio je 339,1, dok je broj razvedenih brakova na 1000 stanovnika iznosio 1,3. Prosječno trajanje razvedenih brakova jest 15,0 godina.

U 42,3 posto razvedenih brakova nije bilo uzdržavane djece, u 29,4 posto razvedenih brakova bilo je jedno uzdržavano dijete, a u 28,3 posto razvedenih brakova bilo je dvoje ili više uzdržavane djece.

Najviše uzdržavane djece rođene u braku koji se razveo povjereno je na čuvanje i odgoj ženi (82,7 posto). Mužu je povjereno 11,1 posto, mužu i ženi 6 posto, a drugim osobama i ustanovama 0,2 posto djece, stoji, među ostalim u podacima u Izvješću o kretanju stanovništva u 2020. Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2024 15:34