Dvogodišnja provedba zdravstvenoga odgoja (ZO) u osnovnim i srednjim školama nije donijela značajniji napredak u izmjerenim znanjima učenika; edukacijski učinak je izostao, pokazalo je prvo vanjsko vrednovanje provedbe zdravstvenoga odgoja, uvedenog u osnovne i srednje škole kao obavezni sadržaj 2012./13. godine.
Zdravstveni odgoj provodio se u sklopu sata razrednika, odnosno u svakome razredu kroz najviše 12 sati. Kako je pokazalo izvješće Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, učenici smatraju da su se s nekima ili većinom sadržaja zdravstvenoga odgoja već susreli u drugim predmetima.
Nema novih informacija
Učenice srednjih škola napominju da se ovi sadržaji ponavljaju u više točaka njihova školovanja, a ne uključuju nove informacije. Razrednici pak iskazuju nezadovoljstvo održavanjem nastave zdravstvenoga odgoja tijekom njihova sata, jer im to oduzima vrijeme za redovne aktivnosti razrednika i učenika. Iako nema značajnoga napretka u izmjerenim znanjima, izuzetak su treći i peti razredi osnovne škole, koji su pokazali veće znanje sadržaja u završnoj točki mjerenja.
Manja uspješnost
Zanimljivo je da su u 7. razredu osnovne te u 3. srednje učenici pokazali značajan porast rezultata isključivo na četvrtom modulu - spolna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje. Rezultati upućuju na zaključak da je provedba ZO-a u srednjim školama bila manje uspješna nego što je to bio slučaj u osnovnoj školi, stoji u izvješću.