GLOBALNA TEMA

U hrvatskim školama nedostaje edukacije o klimatskim promjenama, a učenici su zainteresirani

Nastavnici koji smatraju da je tema bitna, naći će način da je uvedu u rad, ali poticaja Ministarstva nema
Ilustracija
 Ivo Ravlic/Cropix

Hrvatske škole još ne provode sustavnu edukaciju o klimatskim promjenama iako će prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo otvoriti preko milijun radnih mjesta u EU do 2030. godine, kažu nastavnici koji se bave tom temom.

Hrvatski učenici najviše znanja o klimatskim promjenama stječu sudjelovanjem u projektima.

"U njima se ne priča, već se radi, na što djeca dobro reagiraju. Imaju osjećaj da se poduzima nešto konkretno", smatra Sanja Turčić Padavić iz riječke Prve sušačke hrvatske gimnazije.

Ističe da su mladi svjesni da novo vrijeme nosi nove izazove koji se lakše rješavaju zelenim vještinama, ali u kurikulumu nema spomena o takvoj edukaciji.

Nastavnici koji smatraju da je tema bitna naći će način da je uvedu u rad, ali poticaja Ministarstva nema, kaže Turčić Padavić.

"Stečeno znanje prenosim kroz svoj predmet. Da nisam u projektima, vjerojatno ne bih, jer ne bih znala što niti kako”, priznaje.

Studijsko istraživanje o klimatskim promjenama u EU, kojem je Turčić Padavić koordinatorica, provodi se u okviru Erasmus+ projekta i trajat će tri godine.

Ukupno će se proučiti 243 ugrožene biljne i životinjske vrste u trima zemljama. U Hrvatskoj je fokus na fauni, a temeljem rezultata za svaku vrstu bit će predložen inovativan plan oporavka.

Nekoliko hrvatskih škola redovito sudjeluje u nacionalnoj kampanji 'Zasadi stablo, ne budi panj' s ciljem ukazivanja važnosti drveća za ublažavanje klimatskih promjena.

Postoje i drugi načini edukacije pa je tako u srpnju Udruga Tatavaka održala radionicu 'Klimatski kolaž' na kojoj su sudjelovali i predstavnici Civilne zaštite koji u okviru školskog kurikuluma pripremaju priručnik za smanjenje rizika od katastrofa u okviru školskog kurikuluma.

Italija prva

Italija je prva u svijetu u škole službeno uvela edukaciju o klimatskim promjenama i održivom razvoju za što je zaslužan ministar obrazovanja Lorenzo Fioramonti.

Bio je često kritiziran zbog poticanja učenika da umjesto na nastavu idu na prosvjede protiv klimatskih promjena, a znan je i po tome što je na njegov nepopularan prijedlog u talijanski proračun za 2020. uključen porez na plastiku i novi porez na zašećerena pića.

Uz klimatske marševe u 2019. koje su organizirali učenici, obrazovanje o klimi dobilo je značajnu pozornost.

U anketi o klimatskom obrazovanju u Europi iz 2020. prikupljen je 1101 odgovor pri čemu 89 posto pripada obrazovnim djelatnicima. Gotovo svi su se složili da je škola odgovorna za klimatsko obrazovanje, međutim 70 posto ispitanika odgovorilo je da ono u kurikulumu nije dovoljno zastupljeno.

Nedostatak stručnog znanja i osposobljavanja bio je najčešći razlog zašto ga nastavnici nisu mogli uključiti u nastavu, a drugi je bio manjak resursa.

Mali postotak ispitanika iskazao je sumnju u postojanje dokaza o klimatskim promjenama kao ozbiljnom problemu.

Milijun radnih mjesta

Važnost obrazovanja za jačanje europskog okvira zelenih kompetencija naglašena je i na ovogodišnjem Zelenom tjednu EU.

Danas postoje inicijative kao što je UNESCO-vo obrazovanje u području klimatskih promjena, eTwinning, Erasmus+, program Škola ambasador Europskog parlamenta (EPAS) i drugi.

"Zeleni plan i borba protiv klimatskih promjena spadaju u prioritetne politike Europskog parlamenta te će se kroz aktivnosti, seminare i programe koje provodi naš Ured posebna pozornost posvetiti ovim temama“, ističu u Uredu Europskog parlamenta (EP) u Hrvatskoj.

EPAS se u Hrvatskoj provodi od 2016. i do sada je kroz njega prošlo više od 60 gimnazija i strukovnih škola.

Europski parlament je još 2019. proglasio klimatsku krizu te pozvao Komisiju na usklađivanje budućih zakonodavnih i proračunskih prijedloga sa ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma.

U lipnju ove godine EP je odobrio novi propis o klimi kojim se cilj smanjenja emisija EU do 2030. povećava s 40 na najmanje 55 posto. Također je usvojio stajalište o strategiji o biološkoj raznolikosti do 2030. kojim se želi zaštititi najmanje 30 posto kopna i mora u EU.

Prelazak na niskougljično gospodarstvo otvorit će preko milijun radnih mjesta do 2030. što zahtijeva prekvalifikaciju i nadogradnju više od 120 milijuna Europljana u sljedećih pet godina.

Prema podacima OECD-a, brojne zemlje već su uključile teme zaštite okoliša u nastavne planove, ali još uvijek ne postoji sveobuhvatna strategija na razini EU.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 07:55