U Hrvatskoj 51% mladih žena ima diplomu. Među muškarcima u dobi od 25 do 34 fakultet je završila - trećina

U Hrvatskoj danas živi više mladih žena s diplomom nego onih koje nemaju fakultetsko obrazovanje.

Prema posljednjim podacima Popisa stanovništva, koje je objavio Državni zavod za statisitku, u dobnoj skupini od 25 do 34 godine visoko obrazovanje ima čak 51 posto žena: prvi put u povijesti visokoobrazovane žene u bilo kojoj dobnoj skupini čine većinu. U Zagrebu visokoobrazovane mlade žene čine čak 65 posto!

Istodobno, kod muškaraca je situacija bitno drukčija. U istoj dobnoj skupini visoko obrazovanje stekla je tek trećina muškaraca, odnosno njih 32,8 posto.

Očekivano

- Očekivali smo rast udjela visokoobrazovanih u cjelokupnom društvu, a osobito među ženama, jer iz godine u godinu pratimo sve veći udio djevojaka koje upisuju i završavaju fakultet i koje u globalu već neko vrijeme značajno premašuju udio upisanih mladića. Takav trend bilježi većina zapadnih zemalja. Međutim, ono što ovi podaci zasad ne pokazuju jest u kojim su se područjima žene obrazovale i kako to utječe na njihov materijalni status u odnosu na status mušklaraca - kaže dr. Marija Brajdić Vuković, sociologinja iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Pokazalo se, ističe, da su muškarci skloniji birati zanimanja koja jamče dobru i visoku zaradu uz što kraću potrebu obrazovanja, a žene su sklonije duljem obrazovanju za zanimanja koja nude siguran posao, ali, najčešće, i niža primanja.

- Žene su ostale u zanimanjima koja su ‘ženska‘, poput socijale i školstva, te su postale nadmoćna većina u zanimanjima iz kojih su muškarci pobjegli, poput medicine. No, osim što muškarci, generalno gledajući, unatoč doista značajno nižem obrazovanju i dalje imaju veće plaće od žena, to je slučaj čak i u zanimanjima u kojima žene pretežu, pa čak i u državnom i javnom sektoru, u kojem su koeficijenti plaća jednaki.

Razlog leži u tome što žene i dalje ne napreduju i ne nalaze se na rukovodećim pozicijama koje nose i bolje plaće - tumači. Visoko obrazovanje za žene ne znači ni manje kućanskih poslova. Istraživanja koja Institut redovito provodi pokazuju da visokoobrazovane žene obavljaju jednak udio kućanskih poslova i poslova vezanih za djecu kao i one s niskim obrazovanjem.

- Drugim riječima, izrazito su preopterećene. Naravno da visoko obrazovanje ženama podiže kvalitetu života i zadovoljstvo poslom, no taj skok u udjelu visokoobrazovanih, nažalost, ne prati smanjenje tradicionalizacije u podjeli poslova i mogućnostima napredovanja - ističe dr. Brajdić Vuković.

S udjelom od 51 posto visokoobrazovanih žena u dobi od 25 do 34 godine Hrvatska je premašila prosjek EU koji je lani, prema podacima Eurostata, iznosio 47,6 posto. No, podatak iz Popisa bitno je veći od prijašnjih procjena DZS-a, koji je Eurostatu za 2022. dostavio podatak o 46 posto mladih žena s diplomom u Hrvatskoj.

I kod muškaraca procijenjeni podatak o broju onih sa završenim fakultetom niži je od onog koji je pokazao Popis (procijenjenih 25,5 posto spram 32,8 posto u Popisu), no unatoč značajnom rastu, kod muškaraca nismo premašili prosjek EU, koji iznosi 36,5 posto.

Ovakve razlike u obrazovnoj strukturi između žena i muškaraca dovode do potresa na tržištu rada, ali i do tzv. bračne neskladnosti, što je jedna od gorućih demografskih tema, osobito u sjevernoeuropskim državama. Naime, istraživanja pokazuju da su obrazovani muškarci skloni birati lošije obrazovane partnerice, no lošije obrazovani muškarci nisu skloni vezi s obrazovanijim ženama, što povećava udio samaca.

Značajan skok

U cjelokupnoj populaciji Hrvatske starijoj od 15 godina visokoobrazovani čine 24,1 posto, što znači da je gotovo svaki četvrti radno sposobni stanovnik završio višu školu, fakultet ili više od toga. To je značajan skok - od čak 50 posto - u odnosu na Popis otprije deset godina, kad je u Hrvatskoj visokoobrazovanih bilo 16 posto. U ukupnoj populaciji EU, ne računajući mlađe od 15, visokoobrazovanih je 30-ak posto.