U HRVATSKOJ POKRENUT 'PROJEKT NEDUŽNOSTI' Osuđenim osobama omogućit će preispitivanje njihovih predmeta radi utvrđivanja nedužnosti

DUBROVNIK - Prof.dr. Davor Derenčinović, predsjednik Akademije pravnih znanosti Hrvatske i predstojnik Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prof.dr. Dragan Primorac, predsjednik Odbora za međunarodne odnose Američke Akademije za forenzične znanosti i predsjednik International Society for Applied Biological Sciences (ISABS) tijekom tiskovne konferencije koja je održana u sklopu međunarodnog znanstvenog skupa pod nazivom „Innocence Project and Criminal Justice„ objavili su da su u Hrvatskoj stvoreni svi preduvjeti da se od danas u Hrvatskoj službeno pokrene “Projekt nedužnosti”. Na pripremi za uvođenje “Projekta nedužnosti” prof.dr. Primorac i prof.dr. Derenčinović i njihovi timovi radili su gotovo pune tri godine.

“Projekti nedužnosti” u prvom redu u SAD-u, a zatim i u drugim državama u kojima su uvedeni, omogućuju osuđenim osobama preispitivanje njihovih predmeta radi utvrđivanja nedužnosti. Jedna od ključnih metoda u preispitivanju je provođenje naknadnog vještačenja DNA, što je rezultiralo oslobođenjem 354 osuđene osobe, od kojih he 20 osuđeno na smrtnu kaznu. U konačnici “Projekti nedužnosti” doveli su do preispitivanja i ispravljanja pogrešaka pravosudnih sustava oslobođenjem nedužnih osoba. Osim toga, u velikom broju slučajeva doveli su i do otkrivanja i osude pravog počinitelja.

U Republici Hrvatskoj, a prema trenutačno važećim odredbama Zakona o kaznenom postupku (ZKP) postoji mogućnost obnove kaznenog postupka ako “se iznesu nove činjenice ili se podnesu novi dokazi koji su sami za sebe ili u svezi s prijašnjim dokazima prikladni da prouzroče oslobođenje osobe koja je bila osuđena ili njezinu osudu po blažem kaznenom Zakonu”, pa je obnova sigurno jedan od načina ispravljanja pogrešaka pravosudnog sustava za nedužne, a osuđene osobe. Naime, ista činjenica u drukčijim okolnostima i uz drukčije tumačenje te uz upotrebu mogućnosti koje pruža napredak tehnologije može biti ključna za dokazivanje nedužnosti. DNA je “iznimno stabilna molekula”, pa ako se pravilno pohrani uzorak, može se iskoristi za usporedbu godinama kasnije.

Isto tako tijekom tiskovne konferencije je istaknuto da uz Zakon o kaznenom postupku i drugi zakoni poput Zakona o izvršavanju kazne zatvora, Zakona o pravnim posljedicama Osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, Pravilnika o načinu uzimanja uzoraka biološkog materijala i provođenja molekularno-genetske analize te Pravilnika o postupanju s pronađenim i oduzetim predmetima definiraju daljnje postupke u provođenju “Projekta nedužnosti”.

U radu tiskovne konferencije je sudjelovao i Steven W. Becker, jedan od vodećih američkih pravnih stručnjaka za pitanja uloge analize DNK u pravnom sustavu SAD-a.

Zaključno, prof.dr. Davor Derenčinović i prof.dr. Dragan Primorac su objavili vijest da će se od danas Akademije pravnih znanosti Hrvatske i International Society for Applied Biological Sciences priključiti radu European DNA Innocence Network organizaciji.

Izjava prof.dr. Dragana Primorca “Nedvojbeno je da Hrvatska danas ima sve preduvjete za uspješnu realizaciju “Projekta nedužnosti”. Kazneni zakon vrlo jasno ističe da “Nitko ne može biti kažnjen ako nije kriv za počinjeno kazneno djelo.”, i upravo na tom tragu pokrenuli smo projekt kojem je cilj da se svi nedužni oslobode kazne izvršavanja kazne zatvora kao i da oni koji su počinili kazneno djelo završe u zatvoru.” Uvjeren sam da će forenzične znanosti u tome imati ključnu ulogu i tu prvenstveno mislim na analizu DNA.