U PLINSKOM SPORU EK STALA NA NAŠU STRANU Europa odbacuje Orbanove optužbe da kršimo europske direktive o opskrbi plinom

Nakon višemjesečnog natezanja kraju se bliži spor Hrvatske i Mađarske oko dvosmjernog protoka plina plinovodom Slobodnica - Donji Miholjac - Dravaszerdahely - Bata - Városfold, a sve je više naznaka da je Europska komisija sklona prihvatiti hrvatsku argumentaciju i odbaciti mađarske zahtjeve da poduzme mjere protiv Hrvatske.

Uporni Mađari

Podsjetimo, u Mađarskoj već mjesecima ne skrivaju svoje nezadovoljstvo činjenicom da nisu stvorene tehničke mogućnosti da prirodni plin teče iz smjera Hrvatske, prema Mađarskoj, već samo od sjevera prema jugu. Tvrdeći da se na taj način krši važeća europska direktiva sigurnosti opskrbe plinom predstavnici mađarskih državnih institucija i javnih poduzeća već dulje vrijeme intenzivno lobiraju u Bruxellesu tvrdeći da je zbog toga ugrožena energetska sigurnost Mađarske i tražeći od Europske komisije da Hrvatsku prisili da osigura dvosmjerni transport plina.

Hrvatska je, pak, takve optužbe dosad odlučno odbacivala tvrdeći da je originalnim ugovorom o gradnji spornog plinovoda bilo ugovoreno da se dvosmjerni protok osigura tek kad bude izgrađen LNG terminal, odnosno kad bude novih dostupnih količina plina u Hrvatskoj. Logika tog stava vrlo je jednostavna. Ulaganja u plinovod ako nema plina koji bi se njime transportirao kontraproduktivna su jer u konačnici samo dodatno opterećuju cijenu plina, smanjujući njegovu konkurentnost, što pak na kraju djeluje destimulativno na korištenje tog energenta. Očekuje se da će konačni pravorijek o cijelom slučaju EK dati oko 1. listopada, no da su u Komisiji skloniji prihvatiti hrvatski stav moglo se iščitati i iz intervju europskog povjerenika za energetsku uniju Maroša Šefčovića u Jutarnjem listu sredinom srpnja, kad je rekao da je “ključno da dvosmjerni protok plina bude uspostavljen kad LNG terminal počne s radom”.

Neformalni stav

S obzirom da se radi o faktički istom stavu kakav je sadržan u originalnom ugovoru, ta se izjava može smatrati znakovitom porukom. Od onda Jutarnjem listu sličan stav neformalno je potvrđen još dva puta, od domaćih i međunarodnih izvora upoznatih s cijelim slučajem. Kako se tvrdi, mađarski prigovori smatraju se neosnovanima iz dva razloga. Prvi je to što u Hrvatskoj trenutno nema izvora ili viškova plina koji bi se mogli transportirati u Mađarsku, naročito s obzirom na privremeni regulirani režim opskrbe kućanstava, gdje Ina kao domaći proizvođač ima zakonsku obvezu prije bilo kakvog izvoza zadovoljiti potrebe domaćih potrošača za plinom.

Drugi razlog za skepsu EK prema mađarskim zahtjevima je činjenica da je Hrvatska već pokrenula projekt gradnje kompresorske stanice koja je potrebna za omogućavanje toka plina prema Mađarskoj, te se završetak tog projekta očekuje 2017., barem godinu do dvije prije početka rada LNG terminala.

Loši odnosi dviju vlada

Utoliko, teško je naći osnove za bilo kakve mjere protiv Hrvatske. Konačni rezultat cijelog slučaja bit će poznat na jesen, no hrvatski dužnosnici u neformalnim razgovorima ne skrivaju nezadovoljstvo ponašanjem mađarske strane, te otvoreno sumnjaju da cijela priča ima političku pozadinu u lošim odnosima dviju vlada zbog nesuglasica u Ini.

Besmislen spor

- Još potpisom ugovora o gradnji interkonektora mađarska je strana faktički priznala da, dok se ne osiguraju dovoljne količine plina, nema ni stvarne potrebe za fizičkim protokom plina u smjeru Mađarske. Sad, iako tih količina nema, inzistiraju na tome premda u slučaju kriznog stanja mađarska strana uvijek može uključenjem kompresorske stanice Bata osigurati plin za zaštićene kupce. Ovaj spor je iz stručne perspektive potpuno besmislen, jer su ionako svi planirani projekti hrvatske plinske infrastrukture od zajedničkog interesa za širu regiju, a mi smo Europskoj komisiji i mađarskoj strani dostavili plan mjera za osiguranje dvosmjernog protoka. Osiguranje količina plina, odnosno potrebnih novih izvora plina upravo sada dobiva veliku šansu kroz inicijativu energetske unije i prioritetne projekte zemalja jugoistočne regije, a pod vodstvom Europske komisije. Svima je to jasno osim nekima, kojima i neće biti jasno - smatra jedan hrvatski plinski stručnjak.