U SABORU ŽESTOKA RASPRAVA O PRORAČUNU 'Imamo najveći rast deficita u povijesti hrvatske države'

NOVO 13:56 - HDZ-ov zastupnik Ivan Šuker ustvrdio je u saborskoj raspravi o izvršenju državnoga proračuna za prvu polovicu godine kako će Hrvatska ove godine imati povećanje deficita od 60 posto, što nije zabilježeno u povijesti hrvatske države.

Šuker je procijenio da će (ne)sanirano zdravstvo na kraju godine imati gubitak od 1,1 milijardu kuna i državni proračun dovesti do deficita od 16 do 17 milijardi kuna.

"Deficit državnoga proračuna za prvih šest mjeseci je za 123 posto veći od planiranog - u prvih šest mjeseci deficit je iznosio 11,4 milijarde kuna, a plan za cijelu godinu bio je deset milijardi kuna", rekao je Ivan Šuker (Klub HDZ-a).

Tako visoki deficit Šuker pripisuje izostanku strukturnih reformi, pogrešnoj ekonomskoj i fiskalnoj politici.

Šuker odbacuje tvrdnje da su smanjenjem doprinosa poduzetnici dobili 2,7 milijardi kuna, a da je realnom sektoru od te mjere ostalo najviše 600 milijuna kuna.

Sniženu stopu u turizmu uvela je HDZ-ova Vlada, aktualna je uvela nižu stopu za ugostiteljstvo, čime je subvencionirala bogate na račun siromašnih, odnosno bogate Nijemce, Austrijance, Talijane na račun siromašnih slavonskih seljaka, tvrdi Šuker.

"HDZ je stvorio te probleme, vi ste doveli Hrvatsku u situaciju u kojoj jest i da imate srama šutjeli biste", uzvratio je Šukeru SDP-ov zastupnik Ivo Jelušić, jedan od 15-ak zastupnika koji su imali potrebu replicirati na izlaganje bivšeg ministra financija.

Točno je da je deficit veći za 4,3 milijarde kuna od plana, ali 3,3 milijarde kuna za zdravstvo ostavio je HDZ, zapravo plaćamo vaš dug, ustvrdio je Jelušić.

"Nevjerojatno je kako vam se povećala količina znanja od kada ste u oporbi, zašto vi u osam godina vlasti niste proveli strukturne reforme u zdravstvu", upitao je Šukera SDP-ovac Nenad Stazić.

Na Šukerovo spominjanje da je "nekim likovima" plaćeno 38,5 milijuna kuna protestiranih jamstava, Stazić je uzvratio da to jamstvo "nije otišlo nikakvim Turcima", nego je bilo Vladino jamstvo za plaće radnicima DIOKI-ja.

Stazić je HDZ-u spočitnuo i zaduživanje države. "Dok su bivši ministri zaduživali Hrvatsku, njihov šef Sanader i njihova stranka HDZ su krali pa danas odgovaraju na sudu, a danas ovdje sole pamet", rekao je Stazić, kojemu je posebno zasmetalo što "danas ovdje mora slušati čak i Matušićevo tamburanje".

Prozvani Frano Matušić (HDZ) uzvratio mu je da glazba koju izvodi nije tamburanje, nego umjetnička glazba.

"Svaki obrazovani čovjek zna razliku između kvalitetne umjetničke glazbe kakvu ja sviram, što možete čuti na BBC-u 3, od pjesmuljaka tipa 'Igrale se delije'", uzvratio mu je Matušić.

Njegov stranački kolaga Gordan Jandroković kazao je kako bi Stazić "vjerojatno bio nositelj priznanja za mikro-nemoralno djelo, kad bi takvo priznanje postojalo".

"Po ne znam koji puta nam se događa da zastupnik koji je za sedam kuna ljetovao mjesec dana na Brijunima na trošak poreznih obveznika dijeli lekcije", rekao je Jandroković.

Goran Marić (HDZ) obrušio se na predstečajnu nagodbu, nazivajući je "reprintom Hamurabijeva zakonika" i "ozakonjenjem ekonomskog apartheida".

"Predstečajna nagodba predstavlja se kao pomoć, a zapravo je nanijela najveću štetu gospodarstvu. Ona je političko nasilje nad vjerovnicima, a najveću korist donosi neodgovornim poduzetnicima koji su izbjegavali svoje obveze, dobit izvlačili u inozemstvo, a sada se javljaju kao kupci velikih državnih tvrtki", ustvrdio je Marić.

Slično misli i Đuro Popijač (HDZ). "Opraštate dugove partijskim prijateljima, i po 70-tak milijuna kuna, a ne pitate se koliko će se radnih mjesta izgubiti u tvrtkama koje zbog te nagodbe nisu u stanju plaćati vlastite obveze", rekao je Popijač.

Srđan Gjurković (HNS) uvjeren je, međutim, da je predstečajna nagodba jedna od važnijih mjera kojima Vlada pomaže gospodarstvu.

Istaknuo je da izvješće Hrvatske narodne banke (HNB) za drugi kvartal ove godine pokazuje rast potrošačkog optimizma, da je ova godina prijelomna te da se iduće može očekivati rast BDP-a.

To su, kaže, rezultati mjera kojima je Vlada poticala gospodarstvo - smanjenja stope zdravstvenog doprinosa, 50 posto manji doprinos za vode i šume, oslobađanje poreza na dobit i smanjenje PDV-a za ugostiteljstvo.

Naglasio je da je olakšicu na porez na dobit ove godine koristilo 1908 poduzeća, koja su tako povećala svoj temeljni kapital za gotovo šest milijardi kuna.

Replicirao mu je Domagoj Ivan Milošević (HDZ), ocijenivši da "impresionira da netko ima uopće srca govoriti o investicijskoj klimi u zemlji u kojoj će se jedna stopa PDV-a promijeniti tri puta u jednoj godini", na što je Gjurković uzvratio da je suglasan s tim da mijenjanje poreznih stopa nije dobro te da "o tome treba razgovarati".

-------------------------------------------

11:40 ZAGREB - Hrvatski sabor u jutrošnjem nastavku zasjedanja raspravlja o izvršenju proračuna u prvih šest mjeseci ove godine, kada su ostvareni 1,4 posto manji prihodi i 8 posto veći rashodi u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

U izvještajnom je razdoblju proračun uprihodovao ukupno 52,3 milijarde kuna prihoda, a zamjenik ministra financija Boris Lalovac uvodno je istaknuo da je to gotovo milijardu kuna više nego 2011. godine. Izvijestio je da su prihodi od PDV-a u prvom polugodištu ove godine bili za 7,5 posto veći nego lani, dok su prihodi od doprinosa manji za oko 990 milijuna kuna. Istaknuo je da su od PDV-a i doprinosa kumulativno naplaćeni otprilike jednaki prihodi kao i lani.

Lalovac je podsjetio da je doprinos za zdravstvo smanjen kako bi se poboljšala konkurentnost gospodarstva, a kao važne mjere poticanja gospodarstva naveo je i povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a te promjene u strukturi poreza na dobit, zbog kojih je od tog poreza naplaćeno 34 posto manje prihoda.

Sve te mjere negativno su utjecale na prihodovnu stranu proračuna, ali su rasteretile gospodarstvo i povećale kapitaliziranost poduzeća, koja je u privatnom sektoru zabrinjavajuća i kreće se oko 20 posto, obrazložio je.

Unatoč povećanju nezaposlenosti, u prvom polugodištu rasli su prihodi od poreza na dohodak, a uzrok tomu Lalovac vidi u boljoj poreznoj disciplini.

Na rashodovnoj strani u prvom polugodištu ostvareno je 63,7 milijardi kuna, 4,9 milijardi više nego lani. Lalovac je objasnio da se povećanje rashoda odnosi uglavnom na sanaciju dugova u zdravstvu, bržu isplatu subvencija u poljoprivredi te subvencije HŽ-u i HBOR-u. Povećani su rashodi za kamate i mirovine, dok je rashod za zaposlene manji za 365 milijuna kuna, zbog smanjenja koeficijenata i uvođenja centraliziranog obračuna plaća.

Lalovac je izvijestio da je u prvih devet mjeseci ostvaren deficit od 13 milijardi kuna, ističući kako je povećani deficit bio očekivan, budući da je 2013. godina prilagodbe tržištu EU.

Podsjetio je da je promijenjen sustav naplate PDV-a, koji je do ulaska u EU naplaćivan odmah po uvozu, a zatim postao obračunska kategorija, a do kraja godine očekuje i 600 milijuna kuna manje prihode od carine.

Replicirala mu je HDZ-ova Martina Dalić, upozoravajući da se ni u gospodarstvu niti u proračunu ne osjećaju učinci mjera koje Lalovac spominje. "U prvih devet mjeseci ostvareni su 1,6 milijardi kuna manji prihodi nego lani. Proračunom je planiran porast prihoda od 3,5 milijarde kuna pa nedostaje otprilike 5,2 milijarde kuna, za koliko otprilike prijeti i povećanje deficita", upozorila je Dalić. Upitala je Lalovca kako Vlada namjerava nadomjestiti prihode i zašto deficit, za koji kaže da ga je očekivala, nije i zapisala u proračunu.

"Kako će se zatvoriti ovogodišnji proračun i nadomjestiti nedostajući prihodi i probijajući rashodi? Kako ćete isplatiti plaće i mirovine u prosincu", upitala je Dalić, na što joj je Lalovac odgovorio da isplata plaća i mirovina nije upitna.

Kazao je kako Porezna uprava priprema novi model naplate potraživanja u stečajevima, koji ponekad traju i dulje od 15 godina. "Vjerujte mi, ni sam nisam mogao vjerovati koliko tu još ima prostora da se boljom organizacijom rada naplate prihodi", rekao je Lalovac.

I Goran Marić (HDZ) Lalovcu je zamjerio tvrdnju da su manji proračunski prihodi bili očekivani te da je hrvatsko gospodarstvo najkonkurentnije u regiji. "Postoji li išta što se dogodi, a da vi ne očekujete", upitao je Marić, upozorivši da je u proračunu još uvijek zapisan gospodarski rast, iako i sama Vlada najavljuje pad.