Očekivati da će demografske mjere koje se svode na novčane naknade i poticaje dovesti do značajnog povećanja broja rođene djece nerealno je, osobito nakon što su se i bogate nordijske države sa široko osmišljenim mjerama posljednjih godina pridružile negativnom trendu Europske unije.
Krize, ratovi, nesigurnost i klimatske promjene, prema istraživanjima, pobijaju učinak mjera i preuzimaju ulogu ključnog faktora pri donošenju odluke o roditeljstvu. Stoga je nerealno i očekivanje da će, kao rezultat specifičnih Vladinih mjera, stopa fertiliteta, odnosno prosječni broj djece koji žena rodi tijekom života, u Hrvatskoj u sljedeća dva desetljeća porasti na razinu oko ili iznad onog u javnosti često spominjanog broja od 2,1 djeteta, ističe dr. Ivan...