U ŠKOLE IH ŠALJE CRKVA, BEZ IKAKVOG UTJECAJA DRŽAVE Nastavnici vjeronauka napreduju triput brže od ostalih, a njih čak 36 su ravnatelji državnih škola

U Gornjogradskoj gimnaziji u Zagrebu, čiji je osnivač Grad Zagreb, već je drugi mandat zaredom na funkciji ravnatelja nastavnik vjeronauka. Osim ondje, u još osam državnih srednjih škola u Hrvatskoj ravnatelji su vjeroučitelji - u Prehrambeno-tehnološkoj školi u Zagrebu, Obrtničko-industrijsko-graditeljskoj školi u Zagrebu, Graditeljskoj školi u Čakovcu, Gimnaziji u Županji, Ekonomskoj školi u Šibeniku, Srednjoj školi u Biogradu na Moru, Srednjoj školi u Pakracu te Srednjoj školi dr. Antuna Barca u Crikvenici.

I u 27 državnih osnovnih škola na dužnosti ravnatelja su vjeroučitelji. Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta najviše ih je u Zagrebu, čak šest, a jednako toliko i u osnovnim školama Splitsko-dalmatinske županije. U Međimurskoj županiji tri osnovne škole imaju ravnatelja vjeroučitelja, jednako koliko i u Virovitičko-podravskoj, po dvije škole u Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji te po jedna škola u Dubrovačko-neretvanskoj, Šibensko-kninskoj, Požeško-slavonskoj i Krapinsko-zagorskoj. Na području Istre nijedna škola nema ravnatelja vjeroučitelja, kao ni na području Varaždinske, ali zanimljivo ni konzervativnijih Ličko-senjske i Osječko-baranjske županije.

Lakši put

Vjeroučitelji na pozicijama ravnatelja državnih škola jedna su od posljedica Vatikanskih ugovora, preciznije Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture sklopljenog 1996. godine. Na temelju toga ugovora odluku o zapošljavanju nastavnika vjeronauka u državnim školama ne donosi država, nego vjeroučitelje biraju katehetski biskupski uredi.

Svjetovne školske vlasti nemaju nikakav utjecaj na njihov odabir, ne mogu propitivati njihove pedagoške i ostale kvalitete. Međutim, kad uđu u obrazovni sustav, vjeroučitelji postaju ravnopravni nastavnicima zaposlenim na javnom natječaju.

Plaće vjeroučitelja financiraju se iz proračuna, a za njih nešto više od 3000, koliko ih je u osnovnim i srednjim školama, godišnje se, prema podacima Vlade, izdvaja oko 250 milijuna kuna. Nakon pet godina radnog iskustva u školi vjeroučitelji se, kao i ostali nastavnici, mogu kandidirati za ravnatelje škola.

Tko ih bira

Ravnatelje škola biraju školski odbori u kojima sjede tri predstavnika osnivača škole, tj. grada ili županije, dva predstavnika nastavnika, jedan predstavnik školskih zaposlenika (administrativnog i pomoćnog školskog osoblja) te predstavnik roditelja.

Glas je prva parlamentarna stranka koja je inicirala saborsku raspravu o reviziji vatikanskih ugovora.

“I ovo pokazuje da je u Hrvatskoj na djelu proces klerikalizacije sustava obrazovanja. Vjeroučitelji ne ulaze u obrazovni sustav na temelju javnih natječaja pa njihove pedagoške i ostale kompetencije ne provjeravaju svjetovne školske vlasti. Dok god o ulasku vjeroučitelja u obrazovni sustav odlučuju biskupi, vjeroučitelji ne bi trebali biti u stalnom radnom odnosu u školama i kandidirati se za ravnatelje”, smatra saborski zastupnik te stranke Goran Beus Richemberg.

Pitanje za ustavni

On također podsjeća da su katolički vjeroučitelji u privilegiranom položaju u odnosu na vjeroučitelje ostalih konfesija koji u svjetovnim školama ne mogu zasnivati stalni radni odnos. Stranka Glas procjenjuje da se u Hrvatskoj iz državnog i lokalnih proračuna za potrebe Katoličke crkve godišnje izdvaja nešto više od milijardu kuna. I statistike EU govore da je Hrvatska među šest članica EU s najvećim izdvajanjima za potrebe crkve.

Profesorica ustavnog prava iz Rijeke Sanja Barić podsjeća da se Ustavni sud svojedobno proglasio nenadležnim za ocjenu ustavnosti vatikanskih ugovora. “Međutim, s obzirom na to da članak 41 Ustava jasno propisuje da su vjerske zajednice odvojene od države, legitimno bi bilo od Ustavnog suda zatražiti da raspravi pitanje imenovanja vjeroučitelja na ravnateljske pozicije u državnim školama. Bojim se da je odluka Ustavnog suda vrlo predvidljiva, ali važno je raspravljati ta pitanja”, rekla nam je Barić.