PODACI DZS-a

U svibnju 24% više umrlih u odnosu na prosjek za isti mjesec u razdoblju od 2015. do 2019.

Već treći mjesec zaredom bilježi se višak smrtnosti, što se povezuje s trećim valom koji je na vrhuncu bio u travnju
 Darko Tomas/CROPIX

Prema privremenim rezultatima što ih je u utorak objavio Državni zavod za statistiku (DZS), u Hrvatskoj je u svibnju ove godine preminulo 5210 ljudi, odnosno 35 posto više nego u svibnju prošle godine. Tako se već treći mjesec zaredom u našoj zemlji bilježi višak smrtnosti, što se povezuje s trećim pandemijskim valom koji je na vrhuncu bio u travnju, kad je u našoj zemlji preminulo 5615 ljudi.

Podsjetimo, višak smrti jedna je od temeljnih epidemioloških i demografskih mjera koja označava povećanje broja umrlih osoba na nekom području. Najčešće se izražava kao odstupanje broja umrlih u odnosu na godinu prije ili petogodišnji prosjek, tako da se određeni broj smrti može pripisati pojavi neke bolesti, u ovom slučaju covidu-19. Brojčani suvišak smrti sastoji se od barem tri sastavnice: smrti pripisivih koronavirusu, smrti koje su prouzročene koronavirusom koji nije bio dijagnosticiran i smrti koje nastaju kao posljedica poremećaja u redovitom radu zdravstva.

Višak mortaliteta

- Povećana smrtnost, tj. višak mortaliteta, u svibnju 2021. u najvećoj se mjeri može objasniti umrlima od bolesti covid-19. Naime, u svibnju 2021. u odnosu na svibanj 2020. umrlo je 1359 osoba više ili postotno oko 35 posto. Ako kao mjeru usporedbe uzmemo prosjek 2015. - 2019. za isti mjesec, višak mortaliteta je manji: prema konačnim podacima o broju umrlih od DZS-a, 1014 osoba umrlo je više u svibnju 2021. u odnosu na prosjek 2015. - 2019. za isti mjesec, tj. relativno oko 24 posto - rekao nam Dario Mustač, asistent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

- U svibnju 2021. ukupno je umrlo 945 osoba od covida-19. To znači da se 93 posto viška mortaliteta može pripisati umrlima od bolesti covid-19. Direktna usporedba samo sa svibnjem 2020. godine zato možda nije najbolji indikator stvarnog viška mortaliteta jer je to bio svibanj s najmanjim brojem umrlih u posljednjih 40 godina. Vjerojatan razlog tome jesu restriktivne mjere u 5. mjesecu prošle godine koje su na neki način 'prisilile' ljude da se ponašaju odgovornije, a samim time štite svoje i tuđe zdravlje - istaknuo je Dario Mustač.

Kako je u utorak priopćio Nacionalni stožer civilne zaštite, u posljednja 24 sata u Hrvatskoj je zabilježeno 70 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Trenutačno je u našoj zemlji 418 aktivnih slučajeva, među njima je 181 pacijent na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 11 pacijenata. Preminule su još tri osobe pa je sad 8205 ukupno umrlih od covida-19 u našoj zemlji od početka pandemije.

U posljednja 24 sata testirano je 5506 osoba, što znači da je udio pozitivnih u ukupnom broju testiranih 1,27 posto. Podsjetimo, dok je taj udio manji od pet posto, epidemiolozi smatraju da je širenje zaraze pod kontrolom.

Zadar i dalje žarište

Ipak, zabrinjava da su u Zadarskoj županiji potvrđena još 32 nova slučaja zaraze koronavirusom, gotovo polovica svih jučerašnjih slučajeva. Testirane su 225 osobe, što znači da je udio pozitivnih 14,2 posto. No uglavnom je riječ o kontaktima već prethodno oboljelih, izvijestio je u utorak Županijski stožer Civilne zaštite.

Među novozaraženima 21 je osoba u Zadru, po dvije u Poličniku, Sukošanu i Vrsima te po jedna u Benkovcu, Galovcu, Preku, Ražancu i Salima. Trenutačno je na covid-odjelima Opće bolnice Zadar hospitalizirano devetero pacijenata, a jedan je na respiratoru. Kako je izvijestio Stožer, zaključno sa 28. lipnja potrošeno je 2,545.040 doza cjepiva. Dosad je 1.482.581 osoba cijepljena najmanje jednom dozom, među kojima je njih 1,062.459 primilo obje doze. Pritom je u ponedjeljak potrošeno 15.428 doza cjepiva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 22:51