DORH-OVA ANALIZA KAZNENIH PRIJAVA

U tri godine odbačeno više od polovice prijava zbog poticanja na mržnju

 Damir Krajač/EPH

Autor pokliča ‘Pedere u logore’ postupao je pod utjecajem psihologije mase i nije imao namjeru poticati na nasilje i mržnju.” Tako je, podsjećamo, glasilo obrazloženje zagrebačkog Općinskog državnog odvjetništva koje je u listopadu prošle godine odlučilo odbaciti kaznenu prijavu protiv Hrvoja Šarića, autora toga mrziteljskog pokliča objavljenog na Facebook stranici Zagreb Pridea.

Priča o odbačaju spomenute kaznene prijave probila se u medije i bila “okidač” koji je ponukao DORH da se napokon detaljnije pozabavi kaznenim djelom javnog poticanja na nasilje i mržnju. Riječ je o djelu uvrštenom u Kazneni zakon koji je stupio na snagu u siječnju 2013. Člankom 325 toga zakona propisano je da će se kaznom do tri godine zatvora kazniti onoga tko javno poziva na nasilje ili mržnju prema pripadnicima druge vjere, rase, nacije, podrijetla, boje kože, seksualnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina. U 2. stavku toga članaka predviđeno je da je kažnjivo i javno odobravanje, poricanje ili znatno umanjivanje kaznenog djela genocida, zločina agresije, zločina protiv čovječnosti i ratnog zločina. Tu je odredbu Hrvatska bila obavezna uvrstiti u svoj Kazneni zakon jer su se sve članice EU obvezale na provedbu Okvirne odluke Vijeća Europe o suzbijanju rasizma i ksenofobije.

Okidač slučaj Šarić

DORH je, dakle, prošle jeseni naložio zagrebačkom Općinskom državnom odvjetništvu da u slučaju Šarić poništi odluku o odbacivanju kaznene prijave te da nastavi kazneni postupak. Ponukan slučajem Šarić, DORH je 7. listopada prošle godine najavio i provjeru svih kaznenih prijava podnesenih za djelo javnog poticanja na mržnju i nasilje. Cilj DORH-a bio je provjeriti na koji način općinska državna odvjetništva postupaju u slučajevima kad prime kaznenu prijavu za poticanje na nasilje i mržnju, što se s tim postupcima događa na sudu, naravno ako do suda uopće dođu.

Pet mjeseci kasnije od DORH-a smo zatražili da nam odgovore što je sve njihova analiza ove vrste kaznenih prijava pokazala.

Provjera DORH-a obuhvatila je razdoblje od 1. siječnja 2013. do prosinca 2015. U tom trogodišnjem razdoblju, stoji u odgovoru DORH-a koji smo dobili nakon 20 dana čekanja, općinska su državna odvjetništva imala u radu 54 kaznene prijave za javno poticanje na nasilje i mržnju u kojima su prijavljene 74 osobe. Od ukupno 54 podnesene kaznene prijave u 21 slučaju (protiv ukupno 27 osoba) podignute su optužnice, 28 kaznenih prijava je odbačeno dok je 5 prijava za to djelo u fazi izvida.

Neosnovano odbačeno

Općinski su sudovi, stoji u odgovoru DORH-a, dosad donijeli 10 pravomoćnih presuda za javno poticanje na nasilje i mržnju od čega devet osuđujućih i jednu oslobađajuću.

S obzirom na to da su polovicu od 54 kaznene prijave podnesene za kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju općinska državna odvjetništva odbacila, zatražili smo od DORH-a podatak je li njihova provjera pokazala da je osim slučaja “Pedere u logore”, navedenog na početku teksta, bilo još slučajeva neosnovanog odbacivanja kaznenih prijava. Nakon pregleda spisa, ustanovljeno je, odgovoreno nam je iz DORH-a, da su dva rješenja o odbačaju kaznene prijave za to djelo bila preuranjena te je DORH od tih općinskih državnih odvjetništava zatražio nastavak istrage na tim predmetima. Velika većina državnoodvjetničkih odluka je, dodaju, bila pravilna i osnovana.

Prosvjed pred VEM-om

Riječ je, ističemo, o podacima za razdoblje od siječnja 2013. do 1. prosinca 2015. U protekla tri mjeseca se, međutim, javno poticanje na mržnju i nasilje s internetskih portala i Facebook stranica prelilo na ulice (usklici pod prozorima Agencije za elektroničke medije upućeni predsjednici VEM-a Mirjani Rakić), a dijelom se preselilo i u javni politički govor, o čemu svjedoče poruke sa stranačke konvencije HSP-a AS, jedne od članica Domoljubne koalicije, kojima se političke oponente poziva da izvrše samoubojstvo skokom u Savu.

Dvije od devet osuđujućih presuda za kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju donesene su na sudu u Varaždinu. Jednu od prvih osuđujućih presuda u RH za poticanje na mržnju i nasilje donio je varaždinski općinski sudac Dejan Repić u kolovozu 2014. Repić je na uvjetnu zatvorsku kaznu od tri mjeseca (rok kušnje od godinu dana) osudio nezaposlenog alatničara iz Svetog Đurđa, Roberta Markovčića, jer je na svom Facebook profilu objavio komentar kojim potiče na nasilje i mržnju prema osobama drukčije spolne orijentacije. Ilustracije radi, navodimo komentar zbog kojeg je osuđen: “Kad pobiju sve pedere i lezbače, bude manje nezaposlenih i više dobrih radnih mjesta, priroda uvijek nađe neki put da sve dođe na svoje... do sada nitko nije dirao pedere, sami si budu krivi svojim majmunisanjima kada najebu”, te dodao “još malo pa bude seljak sjekirom zatukel pedera ili neradnika iz grada (prepoznat ćete ga po nježnim rukama) kad bude molil za hranu - to je izjavio jedan vidovnjak prije 50-ak godina”.

Mrzitelji s Fejsa

U drugoj presudi u rujnu 2015. na varaždinskom sudu, sudac Vanja Petrović osudio je za poticanje na mržnju i nasilje Daneta Škodu iz Kotoribe, Marijana Blažeka iz Donjeg Kraljevca te jednog maloljetnika. Sva trojica objavila su mrziteljske komentare protiv Roma na Facebook profilima. Sva trojica osuđena su na po godinu dana zatvora, uvjetno na tri. Zasad jedinu pravomoćnu oslobađajuću presudu za ovo kazneno djelo donio je Općinski kazneni sud u Zagrebu u slučaju verbalnog napada Zdravka Mamića na Željka Jovanovića. Podsjetimo, Mamić je Jovanovića optužio da mrzi sve što počinje s pridjevom “hrvatski” te uz ostalo kazao: “On jednostavno ima krvna zrnca u sebi koja pretežu na ono što mrzi sve hrvatsko...” Zagrebački općinski sudac Rafael Krešić presudio je da Mamićeve tvrdnje nisu poticanje na mržnju i nasilje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 15:24