U UTORAK POTPISIVANJE NAGODBE: RUSKE BANKE POSTAJU VLASNICE GOTOVO 47 POSTO AGROKOR GRUPE Vrijednost koncerna procijenjena je na 21,2 mlrd. kuna

Privremeno Vijeće vjerovnika glasat će o nagodi vjerovnika na sastanku sutra, u utorak, u 10 sati, a potom će nagodba biti upućena na Trgovački sud te bi se ročište vjerovnika na kojem će se održati završno glasanje trebalo održati najkasnije 5. srpnja.

Procijenjena vrijednost Agrokor Grupe iznosi 21,2 milijarde kuna ili 2,8 milijardi eura, a ukupni dugovi nastali prije 10. travnja 2017. iznose 43 milijarde kuna ili 5,8 milijardi eura, neslužbeno doznajemo. To je oko 15 milijardi kuna manje u odnosu na iznos od 58 milijardi kuna duga o kojem je dosad bila riječ, a radi se o tome da je nagodbom u startu otpisano oko 11 milijardi kuna međusobnih potraživanja unutar Agrokor Grupe, a u ukupnu svotu “starog duga” nije ušlo ni četiri milijarde kuna novog dijela roll up kredita.

Likvidacija

Od 155 poduzeća u kojima je Agrokor većinski ili manjinski vlasnik i suvlasnik, 77 njih obuhvaćeno je Zakonom o izvanrednoj upravi, a sukladno Entity priority modelu (EPM) naplate i otpisa potraživanja, što je uključivalo i aktiviranje jamstava koja su poduzeća unutar Agrokor Grupe davala Agrokoru d.d., 50 tvrtki je računovodstveno insolventno, a 27 ih je solventno. Pritom na deset poduzeća, Agrokor d.d., Konzum, Jamnica, Ledo, Zvijezda, Belje, Velpro Centar d.o.o., Vupik, PIK Vinkovci, PIK Vrbovec, Tisak i Agrokor trgovinu otpada 90 posto vrijednosti od tih 2,8 milijardi eura vrijednosti kompanije. Za 50 nesolventnih kompanija ustrojit će se njihova zrcalna društva na koja će prijeći imovina starih tvrtki kojima će, eventualno, ostati samo obaveze i one bi u dogledno vrijeme trebale biti likvidirane. Prema informacijama do kojih smo došli, ruski Sberbank i VTB banka imat će gotovo 47 posto vlasništva u novom Agrokoru, pri čemu Sberbank malo više od 39 posto, imatelji obveznica držat će oko 25 posto, domaće banke do 12 posto (pri čemu Zagrebačka i Splitska banka imaju najveće udjele), a dobavljači do četiri posto. Nekoliko dodatnih postotaka imat će tvrtke koje su bile financijski kreditori Agrokora, a imale su dobre i priznate kolaterale, kao Franck, Saponia, Sokol Marić i Adris, i to do četiri posto.

Od posebnih sporazuma s pojedinim vjerovnicima, koji vjerojatno, tehnički, neće biti dio nagodbe zato što će se odnositi na isplate od prihoda buduće kompanije, sporazum s Agram Investom je, kako doznajemo, dogovoren, ali se još uređuju tehnički dodaci.

Pravni spor

Taj sporazum uključuje isplatu 20 milijuna eura Agram Investu za dionice Agrolagune i Žitnjaka. Drugi posebni sporazum odnosi se na Sberbank i njegov kredit od 100 milijuna eura dan Agrokoru u veljači 2016., a prema njemu će toj banci biti isplaćeno 60 milijuna eura u iduće četiri godine. No, ta će isplata, jednako kao isplata 80 milijuna eura graničnog duga dobavljačima, biti vezana za poslovne rezultate novog Agrokora. Osim toga, Sberbank će imati i mogućnost zamjene 18 dionica Mercatora za dionice novog Agrokora, ali samo ako se ispune određeni uvjeti. Do zaključenja ovog broja nije dogovoren treći posebni sporazum, onaj s Adris grupom, koja je također osporila tražbine imatelja obveznica, a navodno je postojao prijedlog da ona, uz ono što joj u naplati pripada po EPM-u, dobije još 20 milijuna eura u idućih pet godina od prihoda buduće kompanije. To se ipak još može promijeniti do utorka, zaključno sa 10 sati.

Imatelji obveznica moći će glasati na ročištu vjerovnika, ali neće moći raspolagati sa svojim vlasničkim udjelima dok ne završi taj pravni spor, koji može potrajati godinama. Iz Francka ostaju pri stavu od petka, prema kojem je “važan preduvjet zadovoljavajućeg rješenja konačni dogovor s bankama koje mogu iskazati regresno pravo namirenja prema dobavljačima, a tog dogovora još nema”.

Nije jasno hoće li Franck nagodbu vjerovnika potpisati ili to neće učiniti. Podsjetimo, s bankama je dogovoreno da će regresnim dužnicima oprostiti 65 posto potraživanja, ali neslužbeno doznajemo da banke takav kriterij nemaju prema nekolicini dužnika koji poslovno dobro stoje i za koje procjenjuju da mogu podnijeti veću naplatu. Uz to, Hrvatska banka za obnovu u razvoj nam je na upit odgovorila da je “postizanje nagodbe i reguliranje naplate potraživanja u interesu su HBOR-a” te da nisu točne informacije o tome da neće potpisati nagodbu, ali nisu ni potvrdili da će ju potpisat.

Posebni sporazum

Naravno, glavni posebni sporazum, ali koji jest dio nagodbe, onaj je s dobavljačima, kojima je već isplaćeno 486 milijuna eura starog i graničnog duga, uz 11 milijuna eura graničnog duga čije je plaćanje upravo u tijeku, a u iduće četiri godine bit će im isplaćeno još 70 milijuna eura, ovisno o poslovanju novog Agrokora, odnosno Konzuma (tako će se dobavljačima platiti ukupno 80 posto starog i graničnog duga jer će još 9 milijuna eura dobiti kao vlasništvo u budućem Agrokoru). Navodno su dobavljači u nagodbu uspjeli uvrstiti osigurač da će za svoje robe koje zadovoljavaju kriterije “kvalitete i prodaje” imati zajamčene police još četiri godine i u slučaju da Konzum u međuvremenu bude prodan. Nadalje, Uprava i Nadzorni odbor Alce Zagreb, koja je bila osporila jamstva za kredite kao i Adris, u ponedjeljak su objavili da “smatraju kako je nagodba vjerovnika s članicama grupacije Agrokor najbolje rješenje za izlaz iz teške situacije u kojoj su se našli svi sudionici”.

“Alca daje punu podršku naporima koje izvanredna uprava čini kako bi do nagodbe došlo na pravičan način, što podrazumijeva da svi sudionici podnesu teret otpisa potraživanja do mjere koja će im ipak osigurati nastavak poslovanja i očuvanje radnih mjesta”, poručili su iz Alce. “Nakon dugačkog i iscrpljujućeg procesa, smatramo da smo danas postigli zajednički dogovor sa svim dionicima u procesu”, ističe se u priopćenju.

Još se, međutim, ne zna koliko će iznositi kamate i naknade za produljenje roll up kredita koji na naplatu dospijeva 10. srpnja, a za koji nije pronađeno refinanciranje. Kreditori, posebno američki fondovi, traže da kamatni i drugi troškovi iznose oko 13 posto, a to znači da novi vlasnici moraju hitno, u roku od šest mjeseci, pronaći kredit za refinanciranje jer su takvi troškovi - oko 130 do 140 milijuna eura na godišnjoj razini - neodrživi.