U zadnjih osam godina ostali smo bez 54.000 učenika, a ugasili 105 područnih škola, evo gdje je najgore stanje

Katastrofalna demografska slika kojoj godinama Lijepa naša ne nalazi lijeka odavno je ispraznila učionice i škole, a u pandemijskim godinama strmoglavi pad učeničke populacije tek je donekle ublažen.

Najnoviji podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) iz baze ŠeR (Školski e-Rudnik) o broju učenika osnovnih i srednjih škola u novoj 2021./2022. godini pokazuju kako u aktualnoj školskoj godini imamo najmanji ukupan broj upisane školske djece dosad: 455.819 učenika osnovnih i srednjih škola ili njih „samo“ 2090 manje nego prošle školske godine kada ih je bilo 457.909.

Radi se doista o najmanjoj razlici, odnosno najmanjem godišnjem padu broja učenika barem u proteklih osam godina otkad MZO daje usporedne podatke, piše Slobodna Dalmacija.

Ilustracije radi, broj osnovaca i srednjoškolaca samo u jednoj godini – 2015./2016. u odnosu na 2014./2015. školsku godinu – pao je tada za gotovo dvanaest tisuća (-11.955).

Međutim, slaba je to utjeha kada se generalno usporedi stanje od prije osam godina, to jest školska godina 2013./2014. s aktualnom 2021./2022. godinom. Samo u tom razdoblju ukupan broj učenika u našim školama pao je za čak 53.390 ili 10,48 posto! Četiri dalmatinske županije u tome su razdoblju izgubile ukupno više od deset tisuća đaka (-10.156).

Gotovo nevjerojatno zvuči da je u Hrvatskoj prije osam godina u školskim klupama sjedilo 509.209 učenika, a nakon ulaska u Europsku uniju njihov broj konstantno opada. U posljednjih osam godina ugasilo se čak 105 malih, područnih škola, pa je njihov broj danas 1115 naspram 1220 koliko smo ih imali 2013./2014. školske godine. Samo posljednjih godinu dana ključ u bravu stavilo je 20 područnih škola.

Istovremeno, pomalo začuđujuće djeluje podatak da je od 2013./2014. do 2021./2022. godine broj matičnih škola, unatoč drastičnom smanjenju broja školske djece i gašenju područnih škola, porastao za 32 (s 1278 na današnjih 1310). Pri tome treba reći da je uglavnom riječ o porastu broja osnovnoškolskih ustanova, dok tu i tamo nikne koja nova srednja škola, ali u tom sustavu brojke se uglavnom zadržavaju na njih oko četiri stotine.

U proteklih osam godina samo su Istarska županija i Grad Zagreb zabilježili porast broja učenika (osnovne i srednje škole), i to Grad Zagreb za skromnih 1,58 posto (+1535), a Istarska županija za 1,56 posto (+333). Najviše su populacijski devastirane škole po Slavoniji – među prvih šest jedinica s najvećim padom učenika pet je slavonskih. Vukovarsko-srijemska županija izgubila je gotovo trećinu učenika u osam godina (27,21 posto ili -6408 đaka), slijedi Požeško-slavonska (26,12 posto) te Brodsko-posavska s minusom od 26,07 posto.

U Dalmaciji je najviše učenika „nestalo“ u Šibensko-kninskoj (16,28 posto ili 2013 đaka), potom u Splitsko-dalmatinskoj (9,68 posto ili 5684 učenika), u Zadarskoj ih je manje za 7,3 posto ili 1565, a u Dubrovačko-neretvanskoj za 5,97 posto ili 894.

Međutim, treba reći da je puno gore stanje sa srednjoškolskim sustavom, koji je u proteklih osam godina ostao bez petine učenika (19,24 ili njih gotovo 35 tisuća). Nema nijedne županije u kojoj je u tome razdoblju porastao broj učenika srednjih škola. Samo u Požeško-slavonskoj županiji u osam godina broj srednjoškolaca pao je za nevjerojatnih 36 posto, dok se u Dalmaciji najbolje „drži“ Splitsko-dalmatinska županija s minusom od 16,41 posto učenika srednjih škola, a s druge strane u Šibensko-kninskoj njihov je broj manji gotovo za trećinu (29 posto).

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja su kao kuriozitet naveli kako je u srednjim školama u posljednje dvije godine zaustavljen pad ukupnog broja učenika, odnosno njihov je broj čak nešto rastao na godišnjoj razini u odnosu na godinu ranije (primjerice, ove godine u srednje je škole ukupno upisano 144.113 učenika ili 247 više nego godinu prije). Međutim, kako doznajemo, to su „zasluge“ pretpandemijskog razdoblja.

"Školske godine 2019./2020. u prvi razred srednjih škola bilo je upisano 39.207 učenika ili njih čak 1184 više nego godinu ranije. Ta je generacija još u srednjoškolskom sustavu, pa se zato održava 'plus' u odnosu na prethodne godine", objašnjavaju iz MZO-a.

I ta će se brojka vjerojatno brzo "ispuhati" jer je ove godine broj upisanih učenika u prvi razred srednje škole (38.603) za 146 manji nego lani (38.749).

Što se tiče osnovnih škola, pad broja učenika u proteklih osam godina ipak je nešto manji nego u srednjim školama – izgubili smo 5,76 posto osnovaca ili njih 19.059. Ipak, ukupno su četiri županije ubilježile i plus kada je riječ o broju učenika osnovnih škola od 2013./2014. do 2021./2022. To su Primorsko-goranska s porastom od 0,22 posto (+42), Dubrovačko-neretvanska ima 4,52 posto osnovaca više (+425), Istarska 6,42 posto (922) i Grad Zagreb (9,95 posto ili +5797).

Ipak, pitanje je koliko će i to potrajati. Na primjer, ove je školske godine u prve razrede osnovnih škola upisano 430 prvašića manje nego lani – ukupno 36.514 naspram prošlogodišnjih 36.949. Niti u jednoj dalmatinskoj županiji nije upisano više učenika prvih razreda osnovnih škola nego lani, barem prema sadašnjim podacima: Splitsko-dalmatinska (-133), Zadarska (-62), Dubrovačko-neretvanska (-9), Šibensko-kninska (-4), a „negativan“ je i Grad Zagreb s 209 upisanih prvašića manje.