UBIJAJU LI MLADE ZAPRAVO LOŠI ZAKONI O DROGI? Recite nam svoje mišljenje o legalizaciji marihuane u Hrvatskoj!

ZAGREB - Prošlog je tjedna petnaestogodišnji učenik preminuo u centru Zagreba, najvjerojatnije nakon konzumiranja sintetske opojne droge koja se u Hrvatskoj legalno prodaje u ‘smart shopovima’ kao ‘osvježivač zraka’ pod nazivom Galaxy.

TINEJDŽER PRONAĐEN MRTAV U CENTRU ZAGREBA Pušio mješavinu duhana i osvježivača zraka, i umro

Samo nekoliko dana kasnije, objavljena je studija njemačkih autora koja tvrdi kako je marihuana - indijska konoplja - čak 114 puta sigurnija za konzumaciju od alkohola.

I dok strogi zakoni o suzbijanju opojnih droga zabranjuju čak i posjedovanje marihuanue, sintetske droge koje imitiraju njene učinke mogu se kupovati potpuno legalno, čisto iz razloga što se pojavljuju na tržištu brže nego što zakonodavci mogu reagirati.

Posljedica je jasna i tmurna: najmanje opasna supstanca dostupna je samo uz kršenje zakona, dok su neprovjerene supstance potencijalno opasne po život na raspolaganju djeci u svim većim gradovima.

Važno je napomenuti da istraživanje koje ukazuje na relativno malu opasnost uživanja marihuane nije izolirani slučaj, usputni hir dvojice Nijemaca. Zajedničko istraživanje Sveučilišta u Coloradu i Sveučilišta u Louisvilleu pokazalo je početkom ove godine da čak niti dnevno uživanje marihuane ne uzrokuje promjene na mozgovima tinejdžera i odraslih. Njihova studija pokazala je kako je većina psihičkih problema koji su se nekad povezivali uz uživanje marihuane zapravo posljedica uzimanja alkohola i drugih opojnih droga.

Britanski stručnjak i bivši savjetnik britanskog parlamenta David Nutt već godinama upozorava na nelogičnosti u zakonima o suzbijanju opojnih droga. Njegove komparativne analize obavljene u znanstvenom časopisu Lancet također su pokazale da su najopasnije droge alkohol, heroin i kokain, tim redom. Prema mišljenjima brojnih stručnjaka, liječnika i toksikologa, marihuana je uvrštena među najbezopasnije opojne droge.

U međuvremenu, u Hrvatskoj je rast uporabe legalnih sintetskih droga u porastu. Radi se najčešće o biljnim preparatima koji su poprskani sintetičkim analogom tetrahidrokanabinola. Kako bi se izbjegli zakoni koji zabranjuju korištenje određenih supstanci na listi, proizvođači najčešće rade samo minimalne promjene na kemijskoj formuli, stvaraju supstancu koja se ne nalazi na listi a može imati opojno djelovanje, i prodaju uz napomenu ‘nije za konzumaciju.’

Takve supstance nisu testirane na ljudima, nisu poznati rizici, a u delikatnoj biokemiji ljudskog organizma čak i razlika od jednog slova u formuli molekule može značiti razliku između bezopasnog i smrtonosnog.

Primjeri Nizozemske i Portugala, zemalja koje su odlučile dekriminalizirati uporabu marihuane i drugih opojnih droga, pokazuju da u tim državama manje tinejdžera poseže za opojnim drogama nego tamo gdje su sve droge zabranjene. Možda je za neke tinejdžere presudan i ‘cool faktor’ zabranjenog voća. Možda te zemlje samo imaju bolju edukaciju mladih.

Koji god razlog bio, brojke su čvrste i nepobitne: dok samo 7% nizozemskih tinejdžera probava marihuanu do 15. godine života, u Hrvatskoj ju je probalo već 11% učenika prvih razreda srednje. Do četvrtog razreda srednje, ta brojka raste na vrtoglavih 35%. S druge strane, čak 14% mladih u Hrvatskoj je 2012. probalo ‘osvježivače zraka.’

Hrvatski Zavod za javno zdravstvo na svojim je stranicama objavio ‘Istine i zablude o marihuani,’ koja se doima kao da ima više zabluda nego istina. Marihuana se promatra odvojeno od svih ostalih opojnih droga, i time se gubi svaki smisleni društveni i javnozdravstveni kontekst. Također, na listi referenci ignoriraju se sve komparativne analize štetnosti koje su proveli Nutt i kolege, ili druga istraživanja o relativnom riziku.

Nitko ne tvrdi da marihuana nije štetna. Nitko ne tvrdi da ne postoje opasnosti vezane uz uživanje bilo koje opojne droge. Ali stručnjaci se većinom slažu da je opasnost koja leži u marihuani znatno manja od opasnosti koju predstavlja alkohol, koji je u Hrvatskoj legalan i sveprisutan.