Učiteljima se za satnicu ponovno računa vođenje zadruge i uređenje škole

Samo četiri mjeseca otkako je bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović donio po učitelje rigorozniji Pravilnik o normi, novi je ministar Vedran Mornar odlučio izmijeniti i taj dokument svog prethodnika.

Dogovorio je sa sindikatima da će dio oduzetih prava učitelja vratiti na snagu i u samo četiri dana pripremljene su izmjene Pravilnika o normi. Dokument je od ovoga tjedna do 20. kolovoza u javnoj raspravi.

Usvoje li se izmjene, oko 5.000 učitelja odgojnih predmeta (procjena Školskog sindikata Preporod) imat će od jeseni umjesto nepune - punu radnu normu, a time i veću plaću. Najzadovoljniji promjenama bit će učitelji glazbene, likovne, tjelesne i tehničke kulture, odnosno oni učitelji koji su nepunu radnu normu nadopunjavali različitim poslovima u školi da bi dobili punu plaću.

Poslovi oko škole

Ti poslovi uključuju: vođenje pjevačkog zbora ili orkestra, učeničke zadruge, sportskog kluba ili poslove poput estetskog uređenja škole ili osposobljavanje učenika za vožnju biciklom. Mornar je ovim potezom izašao u susret učiteljima i olakšao im dolazak do pune plaće jer će zahvaljujući ovim poslovima moći namaknuti satnicu u opsegu od jednog ili dva sata tjedno.

Sadašnji Pravilnik to im nije omogućavao budući da je prethodni ministar Jovanović - s obrazloženjem pravednijeg normiranja učiteljskog rada - onemogućio punjenje norme na ovaj način. Naime, zakonom utvrđena tjedna norma neposrednog rada u nastavi koju učitelj mora izvoditi da bi ostvario pravo na puno radno vrijeme iznosi od 22 do 24 školska sata, što zapravo znači od 16,5 do 18 sati tjedno. Dio učitelja koji nemaju toliko sati u nastavi u praksi nadopunjuje satnicu do pune norme radeći druge poslove.

Greška u Pravilniku

- Ovo je prvi pravi potez novog ministra koji sam zbog brzine donošenja doživio kao ‘grom iz Vedranova neba’ - kaže Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata Preporod.

Kako su u samo četiri dana odrađene izmjene Pravilnika?

- Počnimo od činjenice da bivši ministar nije našao potrebnim primiti predstavnike Preporoda dvije godine. Ovaj čovjek me primio gotovo pa odmah. Drugi dan je formirana radna skupina, treći dan je doneseno rješenje i četvrti je dokument stavljen u javnu raspravu. Jovanović je po tom dokumentu petljao mjesecima - kaže Stipić.

U priči oko Pravilnika o normi izvan oka javnosti ostala je informacija da je Jovanovićev Pravilnik u međuvremenu već bio jednom mijenjan i to nekoliko dana nakon objave u Narodnim novinama. Razlog: potkrala im se pogreška.

Školske zadruge

U Ministarstvu znanosti navode više razloga za izmjene Pravilnika o normi:

- Svjesni smo činjenice da učenici u našim osnovnim školama imaju manje mogućnosti za stjecanje praktičnih znanja i vještina nego u dijelu država Europske unije. Konkretno, naši imaju glazbenu, likovnu i tehničku kulturu samo jedan sat tjedno, a djeca u ostalim državama EU dva do četiri sata. Budući da u ovom trenutku nije moguće mijenjati nastavni plan i program, učenicima treba dati mogućnost stjecanja navedenih kompetencija. To je ujedno i glavni razlog izmjena Pravilnika - omogućiti učiteljima i učenicima obogaćivanje školskih kurikuluma, odnosno provođenje dodatnih programa te kvalitetniji rad učeničkih zadruga i sportskih aktivnosti - kaže Sabina Glasovac, pomoćnica ministra znanosti, koja je bila uključena i u Jovanovićeve izmjene Pravilnika.

Organizacija posla

Drugi je razlog što učitelji nastavnih predmeta koji se izvode samo jedan sat tjedno rade na više škola da bi napunili normu.

- Ne može se od učitelja očekivati da će kvalitetno i sa zadovoljstvom moći obavljati svoj posao ako svaki dan rade u drugoj školi - kaže pomoćnica ministra.

Budući da bivši ministar nije skrivao činjenicu da se u rezanje dodatnih sati učitelja išlo i zbog potrebe štednje, postavlja se pitanje koliki će trošak za proračun biti usvajanje novog Pravilnika i je li novac osiguran.

Ministarstvo, kaže Glasovac, nema te projekcije jer o ravnateljima škola ovisi na koji će način organizirati nastavu za sljedeću školsku godinu. - Rješenja o tjednim i godišnjim zaduženjima učitelja svojim su zaposlenicima dužni izdati do 30. rujna - podsjeća pomoćnica.

- Moja je procjena da će za četiri mjeseca ove godine biti potrebno manje od 10 milijuna kuna. Dakako, za iduću punu godinu trebat će znatno više, no bez ovoga krajnja bi šteta bila nezimjerno veća - tvrdi šef Preporoda.

Po njegovoj teoriji, da je norma učitelja odgojnih predmeta ostala po Jovanovićevu pravilniku, mogli bi se očekivati masovniji odlasci nezadovoljnih učitelja u mirovinu. - Oni bi tražili i otpremnine, a tek bi to bio trošak - tvrdi Željko Stipić.