Sprema li se novi udar na državnu blagajnu, odnosno formalno ustanove iz sustava javnih i državnih službi kao poslodavaca, ukupne težine oko 1,8 milijardi kuna i to bez sudskih troškova i kamata koje bi taj iznos mogle udvostručiti?
Kako su nam potvrdili u nekoliko sindikata javnih službi, djelatnici, prije svega u školstvu i znanosti, krajem prošle godine počeli su dobivati pravomoćne i ovršne sudske presude u svoju korist, na temelju tužbi kojima su potraživali isplatu duga nastalog zbog nepovećanja osnovice plaća od šest posto u 2016. godini.
Riječ je o dugu čiji korijeni sežu u 2006. kada su sindikati javnih i državnih službi sklopili sporazum sa Sanaderovom vladom kojim je utvrđeno da će osnovica za izračun njihovih plaća rasti 2007., 2008. i 2009. godine godišnje za po dva posto. Međutim, recesija je te obveze onemogućila, a sindikati su, ukratko, pristali da se ta obveza privremeno stornira i to sve dok rast realnog BDP-a na međugodišnjoj razini ne dosegne dva i više posto tijekom dva uzastopna tromjesečja.
Automatski rast
To se i dogodilo 2015.. Od prosinca 2015. trebale su se automatski aktivirati obveze o rastu osnovice. Međutim, iz tadašnje vlade Zorana Milanovića, ali i Državnog zavoda za statistiku, tvrdilo se da rast nije bio dva posto nego su, prvi put ikada, rast BDP-a izrazili na četiri decimale i ustvrdili da on ne iznosi dva posto, nego 1,9998 posto.
Zahvaljujući tom “manevru”, izbjegnuta je obveza uvećanja osnovice za razdoblje od kraja 2015. do kraja siječnja 2017. To šestpostotno uvećanje za oko 240.000 javnih i državnih službenika na godišnjoj razini iznosilo bi 1,8 milijardi. Osnovicu su za 2016. godinu izbjegle uvećati i kasnija Oreškovićeva te Plenkovićeva vlada, pa sindikatima i njihovim članovima nije preostalo drugo nego tužbama potraživati svoja prava.
Nekoliko sindikata javnih službi, odnosno njihovih članova, podiglo je dosad takozvane pilot-tužbe, a u prvom stupnju sudovi u različitim krajevima zemlje donosili su različite presude - većinom za, ali neki i protiv radnika. Čini se da se sudska praksa vremenom ustalila, pa su drugostupanjske, pravomoćne presude koje u posljednje vrijeme stižu sa županijskih sudova iz cijele zemlje - uglavnom u njihovu korist.
- Da, točno je. U zadnje vrijeme desetak naših članova dobilo je pravomoćne sudske presude i to s različitih županijskih sudova, čak i sa Županijskog suda u Zagrebu, a negdje su već počele i isplate - potvrdio je Vilim Ribić, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Igor Radeka, predsjednik Velikog vijeća istog sindikata, najavljuje kako će ovo otvoriti put podizanju masovnih tužbi i za ostale članove.
- Kada dođe vrijeme za to, sindikat će preuzeti rizik podizanja tužbi i za ostale članove. - kaže profesor Radeka. U tom sindikatu doznajemo kako su podigli ukupno 50 pilot-tužbi, većina ih je na prvom stupnju riješena u korist djelatnika, kao i zasad njih deset u drugom stupnju. To je za sindikate važno jer pokazuje da, osobito u slučaju pravomoćnih presuda, županijski sudovi iz cijele Hrvatske, čini se, zauzimaju istu praksu. To bi moglo biti i presudno za ishod revizije nekih od ovih postupaka koji su već pokrenuti pred Vrhovnim sudom.
Školski sindikat Preporod, odnosno šest učiteljica iz tog sindikata, prvi su pokrenuli pilot-tužbe još u studenome 2016.. Kako je potvrdio Željko Stipić, čelnik Preporoda, sve pilot-tužbe dobivene su u prvom stupnju, a jedna od učiteljica iz Čakovca krajem prosinca na Županijskom sudu u Osijeku dobila je i pravomoćnu presudu te ju je poslodavac (škola) dužan obeštetiti u ukupnom iznosu od 7887,27 kuna sa zateznim kamatama.
Masovne tužbe
- Smisao ‘pilota’ je da se uspostavi sudska praksa i da se s većom sigurnosti uđe u masovne sporove. Nemamo dvojbi oko toga da ćemo, kada već država nije ispoštovala obveze, ići u masovne tužbe - najavljuje Stipić.
Rok zastare za podizanje ovih tužbi je kraj 2021., a iz razgovora s ostalim sindikatima državnih i javnih službi doznajemo kako su pravomoćne presude u ovim slučajevima i njima “dale krila” te da su već počeli pripremati teren i obavještavati svoje članove o mogućnosti podizanja tužbi. Na to se spremaju policajci, radnici u zdravstvu i socijalnoj skrbi, državni službenici... Sindikat policije Hrvatske o ovome je, uz određene ograde kako još uvijek nije isključena i mogućnost gubitka tih sporova “zbog različite sudske prakse i revizije Vrhovnog suda”, oko 15 tisuća članova izvijestio na svojim mrežnim stranicama. Kao mogući iznos razlike koju bi sudskim putem svaki pojedinac mogao ishodovati spominju 12 tisuća kuna, plus zatezne kamate.
- Zanimljivo je da su nas iz DSZ-a i bivše Vlade doveli u zabludu o rastu BDP-a od 1,9998 posto, da bi sada sudskim vještačenjem bilo potvrđeno kako je taj rast bio dva posto, što znači da tužbe imaju osnove. Svaki od članova odlučit će za sebe, a mi ćemo im dati podršku - najavljuje Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske.
- Naš je sindikat podigao četiri pilot-tužbe, ali ni u jednom slučaju presude nisu donesene. Vjerojatno ćemo krenuti u masovne tužbe, a procjene su da bi zaposlenici pojedinačno mogli dobiti oko 4,5 tisuće kuna neto, odnosno oko 5,5 tisuća kuna za osobe s VSS-om, a liječnici još i više - kaže Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.
- Trenutačno smo u izradi prijedloga o mogućnostima i uvjetima zastupanja naših članova prilikom podizanja tužbi. Smatramo kako ima osnova potraživati isplatu duga zbog nepovećanja osnovice za šest posto u 2016. godini - ističe Iva Šušković, predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, dodajući kako tužbe ima pravo podići oko deset tisuća njihovih članova (državni službenici), a pojedinačni iznos duga ovisi o visini plaće svakog zaposlenika.
O dizanju tužbi razmišljaju i u ostalim sindikatima (socijala, kultura), ali najavljuju kako će pričekati ishod revizije Vrhovnog suda. Sve to daje naslutiti kako se državnom proračunu ne piše najbolje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....