UDAR NA STANDARD Prosječna hrvatska obitelj zarađuje tisuću eura manje nego 2010. godine

Prosječna primanja hrvatskih obitelji u 2013. godini bila su čak tisuću eura niža nego 2010., dok su u istom razdoblju troškovi života znatno porasli: struja je poskupjela 25 posto, plin 31 posto, hrana 9 posto, benzin 17 posto... Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječni dohodak kućanstva 2010. iznosio je 86.975 kuna, a 2013. godine 79.308 kuna.

- Pad ukupnog dohotka i inflacija znače realan pad kupovne moći, odnosno bitan pad kvalitete života u Hrvatskoj, a nisu zabilježeni nikakvi trendovi koji bi ukazivali da se tijekom 2014. standard poboljšao - kaže dr. Maruška Vizek s Ekonomskog instituta.

Nema podataka o tome kako su sa smanjenim budžetom i istovremenim porastom cijena obitelji preživjele 2013., odnosno kako su rasporedile kućni proračun, jesu li se dodatno zaduživale i na čemu su štedjele, jer DZS tijekom 2013. nije proveo Anketu o potrošnji kućanstava, koju je do 2011. redovito provodio.

- Radi se o mjeri štednje. Provođenje takve ankete stoji oko dva milijuna kuna. Budući da nam je obaveza prema EU provesti je svakih pet godina, nismo je provodili 2012. i 2013. godine. Za 2014. Anketa o potrošnji je ipak provedena, jer smo procijenili da je važno vidjeti promjene u potrošnji u vremenu dugotrajne krize. Rezultati će biti objavljeni krajem 2015. - kaže Marko Krištof, ravnatelj DZS-a.

Admir Buljubasic / CROPIX

Zagreb, 011211.Ekonomski institut, profesorica Maruska Vizek.Foto: Admir Buljubasic / CROPIX

Foto: Dr. Maruška Vizek s Ekonomskog instituta

Glavni razlozi

Međutim, za 2013. godinu provedena je Anketa o dohotku kućanstava. Iako je DZS nije obavezan objaviti, dostavili su je Jutarnjem listu na zahtjev.

Anketa je pokazala da je prosječni dohodak kućanstva u 2013. bio 7667 kuna (8,8 posto) niži od onog koji je utvrđen Anketom o potrošnji kućanstava iz 2010. godine. Ravnatelj Krištof ističe kako iznosi nisu usporedivi u lipu, ali je odnos svakako točan.

- To je dijelom posljedica smanjenja plaća zaposlenih, pada prihoda od nekretnina i socijalnih transfera, ali pretpostavljam da se najvećim dijelom odnosi na visoku stopu nezaposlenosti i nisku stopu zaposlenosti. Manje ljudi radi i donosi prihod u kućanstvo - kaže dr. Maruška Vizek.

U Anketi o potrošnji kućanstava DZS je redovito objavljivao podatke o prosječnom dohotku kućanstava po skupinama formiranim s obzirom na visinu dohotka: moglo se saznati s koliko je novca preživjelo 10 posto najsiromašnijih, s koliko 10 posto najbogatijih, a s koliko oni u sredini. Međutim, za potrebe Ankete o dohotku koristi se drugačija, složenija metodologija: ne računa se prosječni dohodak za svaku od 10 skupina (decila) kućanstava već se računa raspoloživi ekvivalentni dohodak, i to njegova gornja granica (ne prosjek) u pojedinom decilu.

Dohodak je do 2010. rastao

Kako objašnjavaju u DZS-u, radi se o dohotku koji se računa tako da se ukupan dohodak kućanstva podijeli s brojem članova kućanstva, s tim da se nositelju kućanstva dodjeljuje koeficijent 1, drugim odraslim osobama starijim od 14 godina koeficijent 0,5, a djeci koeficijent 0,3. Na taj način dohodak se izračunava u svim zemljama EU te su iznosi usporedivi, a DZS je istom metodologijom za Eurostat izračunao i dohotke za protekle godine, od 2010. naovamo. Prema tim podacima, prihodi su pali obiteljima u svim dohodovnim skupinama. Najveći pad od 12 posto bilježe najviši dohodovni razredi, no stručnjaci procjenjuju da su najveći udar doživjeli oni od četvrtog do šestog decila, odnosno obitelji koje čine srednju klasu: njima su prihodi pali za više od 10 posto. Radi se o kućanstvima koja su imala prosječna primanja i koja su se, u dobrim godinama, najčešće odlučivala na dizanje stambenih kredita i na veću osobnu potrošnju. Danas teško podmiruju obveze.

U prva dva najniža dohodovna razreda većinu čine osobe koje žive od socijalne pomoći i umirovljenici s najnižim mirovinama.

Dohodak kućanstava u Hrvatskoj je iz godine u godinu rastao sve do 2010. godine, kad je bio najviši, nakon čega je počeo padati: već u 2011. godini pao je s 86.975 kuna na 81.215 kuna, da bi do 2013. godine pao za još 2000 kuna.

- U 2014. godini ne vidim nikakve bitne promjene koje su mogle imati pozitivan efekt na standard građana, a teško je očekivati da će ih biti u 2015. godini. Za poboljšanje standarda prije svega potrebna je jaka reakcija tržišta rada, što se nije dogodilo. Blagi porast izvoza i industrijske prozivodnje, odnosno jača ekonomska aktivnost koja se očekuje 2015. godini također neće imati promptni učinak na standard. Tržište rada na takve promjene uvijek reagira s određenim kašnjenjem, odnosno oko godinu dana kasnije - kaže dr. Vizek.

Usporedba s EU

Hrvatska je, uz Grčku i Portugal, jedina država EU kojoj je 2013. ukupni prihod obitelji pao u odnosu na 2010. Na razini EU, primjerice, šestoj skupini kućanstava koju smatramo srednjim slojem - dakle onih 10 posto obitelji koje imaju prihod veći od polovice svih kućanstava, a manji od 40 posto najbogatijih obitelji - dohodak je narastao za pet posto, sa 16.573 na 17.399 eura. U apsolutnim iznosima, dohodak tih obitelji trostruko je veći od hrvatskog, koji iznosi 5903 eura. - Pad u navedenim državama je očekivan, jer je Grčka, kao i Hrvatska, u dubokoj recesiji, a Portugal u stagnaciji - kaže dr. Vizek.

Usporedba 2010. i 2013. godine

Metodologijom Eurostata u Anketi o dohotku stanovništva svi se pokazatelji izračunavaju na temelju ekvivalentnog dohotka, a ne prosječnog dohotka kućanstva. Radi se o dohotku koji se dobiva tako da se ukupan dohodak kućanstva podijeli s brojem članova kućanstva, s tim da se nositelju kućanstva dodjeljuje koeficijent 1, drugim odraslim osobama starijim od 14 godina koeficijent 0,5, a djeci koeficijent 0,3. Takav se postupak primjenjuje zbog određivanja ravnomjernijeg udjela svakog člana kućanstva u stjecanju zajedničkog prihoda. Na taj način dohodak izračunavaju sve zemlje EU te su iznosi usporedivi.

Decili se dobivaju na način da se sva kućanstva podijele na deset skupina (decila), pri čemu prvi decil čini 10 posto kućanstava s najnižim dohotkom, a 10. decil onih 10 posto s najvišim prihodima. Svaki decilni razred ima svoju donju i gornju granicu dohotka. Gornja granica decila je dohodak osobe koja ima najveći dohodak u tom razredu: u 1. decilu se nalaze sve osobe kojima je raspoloživi ekvivalentni dohodak manji ili jednak gornjoj granici decila tj. 16.680,00 kn. U desetom decilu se nalaze sve osobe kojima je dohodak veći od gornje granice 9. decila (veći od 76.672,00 kn).

Kada je točna, najčešće kvantificira ono što je već poznato. Iz vlastitog iskustva znamo da danas živimo lošije nego 2010. Znamo i da su cijene, unatoč stabilnoj valuti i nominalno niskoj inflaciji, danas u pravilu više nego prije četiri godine. Ono što iznenađuje strmina je pada životnog standarda koju nismo osjetili u punoj snazi zato jer padamo zajednički. Kriza je Hrvatsku zatekla nespremnu i ovaj strmi pad posljedica je te nepripremljenosti.

Život u Hrvatskoj od 2010. do 2013. poskupio je u prosjeku 18%. U istom razdoblju dohodak hrvatske obitelji smanjio se, ovisno o platnom razredu, između 8 i 12%. Najviše je, statistički, stradala niža srednja klasa, statistika je prema visini dohotka smješta u četvrtu i petu desetinu, kojoj je dohodak smanjen za 10,4%. Siromašniji su u toj statistici prošli nominalno bolje, uglavnom zato jer im se nije imalo što uzeti. Bogatiji su izgubili najviše, ali njihov je manevarski prostor ostao najveći. U toj igri brojkama malo je kome pošlo za rukom preskočiti gornju granicu platnog razreda, pad se pokazao zajamčenom kategorijom.

Najviše boli činjenica da u sezoni političkih utakmica, koja će potrajati do početka 2016., dosad nitko nije izašao s uvjerljivim planom oporavka.