Udruga za zaštitu potrošača poručila bankama: Ukinite opomene za kredite!

OSIJEK - Nakon što su prije dva tjedna Ustavnom sudu predali prijedlog za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o kreditnim institucijama iz Udruge za zaštitu potrošača „Potrošački forum“ Osijek u utorak su povodom Svjetskog dana prava potrošača poslali i otvoreno pismo bankama, HUB-u, HNB-u, Vladi, predsjedniku Republike te građanima i udrugama.

Podsjetimo, riječ je o udruzi koja je pokrenula kampanju „Krediti - potrošači u raljama banaka“ , s posebnim naglaskom na enormne i prilično neutemeljene iznose koje banke naplaćuju klijentima za slanje opomena, a koje se u nekim bankama kreću i do iznosa od 200 kuna po osobi.

- Odlučili smo ići do kraja i nećemo se zaustaviti dok ne postignemo svoj cilj, a to je u slučaju opomena da se one ili prestanu naplaćivati ili da se svedu na stvarni trošak, a to ne može biti više od 10 kuna - kaže predsjednica udruge Mira Brumerček-Lukačević.

To je ujedno i jedan od zahtjeva poslanog bankama i HUB-u, dok se drugi odnosi na visinu kamatnih stopa po kreditima.

- Sada neke banke najavljuju sniženje kamatnih stopa, ali jedino normalno i najmanje što mogu učiniti jest da kamatne stope vrate na ugovorene, osobito za kredite u švicarskim francima. Naime, neke banke su enormno povisile kamatne stope tako da niti najavljeno smanjenje neće imati efekta, jer će one i dalje biti više od ugovorenih. Od HNB-a pak tražimo da postupi kao regulator, jer nam se čini da previše stoje po strani, a mi ne znamo tko bi drugi to trebao i mogao regulirati - istaknula je Brumerček-Lukačević, koja je pozvala i Vladu na „donošenje strategije i mjera za zaštitu korisnika kredita u uvjetima krize i to kod ljudi koji su ostali bez posla, kojima kasni plaća ili kojima poslodavac ne daje plaće.“

- Tražimo uvođenje moratorija na kredite bez plaćanja naknada i to za stambene kredite najmanje 12, a za ostale kredite najmanje 6 mjeseci. To je zapravo trebalo biti doneseno prije dvije godine kada su donesene i u zemljama iz kojih potječu banke koje su danas u RH. No, za nas očito ne vrijede ista pravila. Od predsjednika Republike pak tražimo načelnu podršku u duhu njegove predizborne kampanje i dosadašnjeg obnašanja vlasti da u pravednoj državi teret krize treba biti pravedno raspoređen. Želimo podsjeiti da su hrvatski građani sve ove banke sanirali sredinom 90-tih godina, a sada su njihove žrtve - zaključila je Brumerček-Lukačević.