Ugledna odvjetnica o odluci Vrhovnog suda u slučaju ‘švicarac‘: ‘Nisu ispunili temeljnu zadaću‘

Za komentar odluke Građanskog odjela Vrhovnog suda, dan nakon njezina donošenja, upitali smo zagrebačku odvjetnicu Nicole Kwiatkowski, čiji odvjetnički ured od početka pred sudovima zastupa građane koje imaju kredite u "švicarcima", uključujući one koji su kredite nakon zakonske izmjene iz 2015. konvertirali iz "švicarca" u eure.

- Ono što je jedino važno istaknuti jest to da Građanski odjel Vrhovnog suda na sjednici u utorak nije zauzeo nikakvo pravno stajalište o dva pitanja koja su jedino važna i koja je trebalo raščistiti - kaže nam Kwiatkowski i objašnjava koja su to dva pitanja.

- Prvo je pitanje bilo da se izjasne o pravnom mišljenju da potrošači imaju pravo na dodatno obeštećenje nakon konverzije. To je pravno mišljenje dobilo 10 sudačkih glasova, a trebalo je 12 glasova da bi ona postala pravno stajalište Vrhovnog suda.

Drugo pitanje je bilo da se izjasne o pravnom mišljenju da potrošači nemaju pravo na obeštećenje nakon konverzije - i to je mišljenje dobilo šest glasova, nedovoljno da bi postalo pravno stajalište Vrhovnog suda - ističe Kwiatkowski i dodaje da Vrhovni sud nije odlučio o suštinskoj stvari, a to je imaju li ljudi pravo na obeštećenje ili nemaju ako su radili konverziju, jer ni jedno pravno mišljenje nije dobilo potrebnu većinu sudačkih glasova.

Produljena agonija

"Dakle, Vrhovni sud nije ispunio jednu od svojih temeljnih zadaća, ujednačavanje sudske prakse, zauzimanje obvezujućih pravnih mišljenja i osiguravanje da su svi jednaki pred zakonom. Izbjegavanjem zauzimanja pravnog stajališta o suštinskoj stvari, Vrhovni je sud", kaže nam Kwiatkowski, "samo produljio agoniju."

Treće pitanje o kojem je Vrhovni sud odlučio, ističe Kwiatkowski, potpuno je irelevantno za tematiku o kojoj su odlučivali, a odnosi se na to imaju li građani koji su napravili konverziju pravo na dodatno obeštećenje ili nemaju. - Ne znam kako je uopće to treće, posve irelevantno pitanje uletjelo na sjednicu Građanskog odjela Vrhovnog suda - kaže nam odvjetnica.

No, treba objasniti zbog čega je Građanski odjel Vrhovnog suda uopće zasjedao kako bi zauzeo pravno stajalište o ključnim pitanjima vezanim uz prava potrošača koji su konvertirali kredite iz "švicarca" u euro.

Do sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda, podsjeća Kwiatkowski, došlo je zato što je Vrhovni sud donio dvije međusobno suprotstavljene revizijske odluke. U jednoj je sudsko vijeće zauzelo stajalište da potrošači imaju pravo na obeštećenje nakon konverzije. U drugoj je drugo sudsko vijeće Vrhovnog suda zauzelo stajalište da potrošači nemaju pravo na obeštećenje nakon konverzije.

Dakle, u dvije revizijske odluke, dva različita sudska vijeća Vrhovnog suda donijela su odluke s posve suprotstavljenim stajalištima o identičnom pravnom pitanju u identičnoj pravnoj stvari. Prije nego što se sudska odluka pusti van sa suda, mora proći kontrolu posebnog sudskog odjela - Evidencije sudske prakse. Sudac evidentičar prati je li svaka novodonesena odluka u skladu sa stajalištima i prijašnjim odlukama Vrhovnog suda u istim predmetima.

Uzaludna sjednica

"Međutim, kad je riječ o pravu potrošača na obeštećenje nakon konverzije", ističe Kwiatkowski, "ne postoje prijašnje odluke Vrhovnog suda, dakle nema ranije sudske prakse na koju bi se sudac evidentičar mogao osloniti, pa Odjel evidencije sudske prakse ne može sam odlučiti koju od dvije suprotstavljene odluke poslati sa suda. Ona koja izađe van, postaje obvezujuća za sve sudove. Zato je Odjel evidencije te dvije suprotstavljene odluke poslao na sjednicu Građanskog odjela Vrhovnoga suda, da ih svi suci toga odjela rasprave i odluče koju će od dviju odluka pustiti sa suda i koji će od dva suprotstavljena pravna stajališta postati obvezujući."

Kako Građanski odjel Vrhovnog suda na svojoj sjednici nije zauzeo pravno stajalište, nastavlja Kwiatkowski, ne znamo što će se dalje događati. "Odjel evidencije sudske prakse ne može obje revizijske odluke koje sadrže međusobno suprotstavljena pravna stajališta pustiti van sa suda. Morat će poslati jednu, ne mogu ih dovijeka tamo držati. Valjda na Vrhovnom sudu imaju neki sistem kako to riješiti. Kad odluče koju odluku će pustiti sa suda, bit će jasno tko će na kraju pisati tužbu Ustavnom sudu - banke ili udruga Potrošač. To ćemo vidjeti u mjesecima koji slijede", kaže nam odvjetnica.

Znači, sjednica Građanskog odjela Vrhovnog suda koju su s velikim nadama čekali i potrošači i banke, bila je potpuno uzaludna, pitamo na kraju odvjetnicu. "Tako je, jer nije dala odgovor na suštinsko pitanje na koje se čekao odgovor, a osnovna zadaća Vrhovnog suda je da zauzme pravno stajalište koje će ujednačiti sudsku praksu", zaključuje odvjetnica Nicole Kwiatkowski.