VRIJEME SE MIJENJA

Ugledni klimatolog: ‘I u Hrvatsku su stigle inačice tornada, mi ih samo drugačije zovemo‘

Ne sjeća se da smo nakon 2014. u Hrvatskoj imali toliko dugo razdoblje s oborinama

Pijavica kod NP Krka (arhiva)

 DVD Drniš

Ne treba se čuditi velikim kišama usred svibnja - pa u Hrvatsku su već stigle i inačice tornada, koje doduše zovemo pijavicama, a DHMZ je na svojim stranicama objavio poziv građanima da ih snimaju i prijavljuju, otkrio je za Novi list klimatolog i pročelnik sekcije za klimu pri HAZU Krešimir Pandžić.

Pandžić pojašnjava kako su pijavice češće na moru iako su zabilježene i u Zagrebu i Petrinji, a iako je pojam tornado dosad uglavnom bio rezerviran za SAD, slučaj iz Češke otprije nekoliko godina ukazuje da su takve pojave moguće i u Europi.

- Dakle, primijećene su i u Hrvatskoj iako intenzitet, nasreću, nije toliki da bismo to mogli nazvati tornado. Makar, postoji tendencija jačanja i žestine, pa i čestine pijavica, kazao je Pandžić.

Klimatolog je otkrio kako je slično kišno razdoblje u Hrvatskoj zabilježeno u svibnju 2014. godine s ogromnim štetama kad je poplavila Sava, kao posljedica sredozemne ciklone koja je, prema dostupnoj statistici, uzrok oko 90 posto oborina na ovom području.

Kad je u pitanju obrana od poplava, Pandžić je predložio uspostavom takozvanih "crvenih zona" koje bi obuhvaćale područja s velikim opasnostima od poplava, a govorio je i o značaju globalnog zatopljenja koje ipak ne drži odgovornim za sve klimatološke nepogode.

Kaže kako su elementarne nepogode sve češće, i to ne prvenstveno zbog posljedice promjene atmosfere već nekih procesa kao što je to isparavanje. Ukratko, porast temperature uzrokuje porast vlage u zraku, a to pak djeluje na jačanje olujnih oblaka. Sve uglavnom ovisi o temperaturi tijela koje zrači, što je u ovom slučaju zemljina površina pa ne čude podaci prema kojima od 1951. godine naovamo većina zemalja svijeta bilježi pojavu porasta broja toplinskih valova i maksimalne temperature, a smanjenje broja ekstremno hladnih dana.

- Također je na količinama oborina primijećeno da su intenzivnije, na globalnoj skali. To je posljedica povećanja vlage u zraku koja nastaje zbog povećanja temperature, a da bi se ta vlaga vratila, moraju se stvoriti velike količine oborina. Nepovoljno je što se te količine oborina izlučuju u kraćem vremenu, pa su onda i suše dugotrajnije, kazao je Pandžić koji u svemu vidi i mjesto za optimizam, prvenstveno zbog produljenja vegetacijskog razdoblja i mogućnosti uzgoja nekih biljaka koje su dosad bile nezamislive za ova područja.

Pandžić podsjeća i na obvezu zemalja potpisnica Pariškog sporazuma o klimi putem kojeg su se obvezale do kraja 21. stoljeća ograničiti globalno zagrijavanje na maksimalno 1.5 do 2 stupnja, a u sklopu čega bi Europa trebala do sredine stoljeća smanjiti upotrebu fosilnog goriva do razine 20-ak posto sadašnje potrošnje.

Pandžić je također kazao kako se ne sjeća da smo nakon 2014. u Hrvatskoj imali toliko dugo razdoblje s oborinama gdje je djelovala sredozemna ciklona, a koje se može nazvati "bloking" dok njemački izraz kaže "Großwetterlage".

- U osobnom istraživanju, a dio je to i mog doktorata, primijetio sam kako taj Großwetterlage daje visoki tlak, recimo na pola Europe, sjeverno, onda je južnije niži tlak. A taj niži tlak rezultira u duljem razdoblju s većim količinama oborina od prosječnih. U našem slučaju imamo i smjer vjetra iz južnih kvadranata koji ima uzlaznu komponentu na Dinaridima. Pa kad je riječ o sredozemnoj cikloni onda su najizraženije oborine na na vjetrini Dinarida. Sad bismo mogli reći da se dogodila baš takva jedna situacija, kazao je Pandžić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. studeni 2024 20:41