SJEDNICA VLADE

Ukida se popis stanovništva

Registar će se povezati podaci iz svih postojećih evidencija s punom primjenom od lipnja 2026.

Andrej Plenković

 Željko Puhovski/CROPIX

U četvrtak je na dnevnom redu sjednice Vlade prijedlog zakona o Središnjem registru stanovništva, izmjene i dopune Zakona o Financijskom inspektoratu RH te izmjene i dopune Zakona o zaštiti zraka.

U uvodnom govoru premijer Andrej Plenković osvrnuo se na nevrijeme u Slavoniji, odnosno Bošnjacima.

"Oluja je poharala oko 1000 krovova u Bošnjacima. Vlada će nakon procjene donijeti odluku o financijskoj podršci, kao što smo već najavili", rekao je premijer, prenosi Dnevnik.hr.

Naveo je da je u tijeku izdanje državnih obveznica, čiji je cilj prikupiti 750 milijuna eura od građana i institucionalnih investitora.

"Iza nas je i izvješće o inflaciji. U lipnju je iznosila 2,4 posto. To govori da smo kombinacijom mjera učvrstili trend smanjenja inflacije. Sve što je ispod dva posto je poželjno. Očekujemo od svih da budu razumni kad je riječ o formiranju cijena, a to govorim u kontekstu turizma", izjavio je.

S obzirom na fizičke i financijske rezultate turizma u prvih šest mjeseci ove godine koji su bolji od lanjskih u isto vrijeme, u Hrvatskoj se ponovo očekuje jako dobra turistička sezona, a time i doprinos turizma hrvatskom gospodarstvu, ocijenio je Andrej Plenković.

Premijer je uvodno na sjednici Vlade iznio nove podatke za prvih šest mjeseci ove godine, prema kojima je u Hrvatskoj bilo 7,2 milijuna turista i 28 milijuna noćenja, što je za 6 i 2 posto više nego u isto vrijeme prošle godine.

Naveo je i da podaci HNB-a o prihodima od stranih turista, za sada samo za prva tri mjeseca ove godine, pokazuju porast prihoda od 25 posto u odnosu na prošlu godinu, kao i porast broja fiskaliziranih računa u sektoru od 6,5 posto u odnosu na lani.

"Zbog svega toga očekujemo ponovo jako dobru turističku sezonu, a time i doprinos hrvatskom gospodarstvu" poručio je Plenković, najavljujući i da će se tijekom ljeta održati i tradicionalni sastanak predstavnika Vlade i turističkog sektora.

Vlada usvojila izmjene Zakona kojima se ustrojava Središnji registar stanovništva

Vlada je u prvo čitanje sa sjednice u četvrtak uputila u Sabor prijedlog Zakona o Središnjem registru stanovništva, čijim će usvajanjem prestati potreba za provođenjem Popisa stanovništva, a u Registar će se povezati podaci iz svih postojećih evidencija s punom primjenom od lipnja 2026.

"Novi Zakon, novi alat za bolji uvid kako bismo u različitim krizama mogli ciljano i precizno podupirati baš one sugrađane kojima je pomoć nužna i potrebna", kazao je uvodno premijer Andrej Plenković.

Zakonom će se ustrojiti Središnji registar stanovništva, elektronički vođena službena evidencija, u koji će se povezati podatci iz zasebnih evidencija i registara - iz državnih matica, upisnika, informacijskih sustava i drugih nadležnih tijela, a vodit će ga Ministarstvo financija, Porezna uprava.

"U Registar će se upisivati podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem u Hrvatskoj, o strancima koji imaju prebivalište ili boravak u Hrvatskoj, kao i podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem izvan Hrvatske kako bi, po prvi puta, bila ustrojena i evidencija o našim državljanima izvan Hrvatske", pojasnio je ministar financija Marko Primorac.

Sadržavat će podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, podatke o srodstvu i podatke o kućanstvima te na taj način omogućiti dostupnost na jednom mjestu podataka o stanovništvu i njihovim obilježjima, srodstvu upisanih osoba te o kućanstvima i njihovim obilježjima.

Primjena od 1. lipnja 2026., ukinut će se Popis stanovništva

Podaci će se koristiti za ostvarivanje socijalnih i drugih prava, provođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih istraživanja, obradu podataka za koju postoji pravna osnova te za učinkovito vođenje upravnih, poreznih i drugih postupaka.

U posebnom dijelu Registar može sadržavati i podatke dobivene na temelju podnesenih dobrovoljnih izjava o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu, o vjeri i materinskom jeziku, o nacionalnosti.

Njegovim formiranjem prestat će potreba za Popisom stanovništva, a sredstva za provedbu Zakona osigurana su u državnom proračunu u iznosu od 12,8 milijuna eura bez PDV-a. Registar će se ustrojavati postupno tijekom 2025. godine, rekao je Primorac, a puna primjena očekuje se od 1. lipnja 2026.

"Osnivanje Registra predstavlja velik i zahtjevan reformski iskorak", istaknuo je ministar dodavši kako će se prikupljanje i obrada osobnih podataka provoditi sukladno propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.

"Ističem tu i vođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada i evidencije neaktivnih osoba, prije svega radi lakšeg otkrivanja prekršitelja i suzbijana određenih pojavnih oblika neprijavljenog rada, potom ubrzavanje provedbe ostavinskih postupaka. Prema podacima iz Registra moći će se lakše utvrđivati nasljednici", naveo je još Primorac.

Naglasio je kako će građani u svakom trenutku moći imati uvidu u svoje osobne podatke i tažiti potvrde.

Izmjene Zakona o zaštiti zraka

Vlada je u Sabor uputila izmjene Zakona o zaštiti zraka, kojim se dopunjuju odredbe vezane uz provedbu inspekcijskog nadzora pomorskog objekta od strane inspekcije sigurnosti plovidbe i to u nadzoru dijela dokumentacije koju zapovjednik pomorskog objekta mora voditi vezano uz način korištenja metoda smanjenja emisija.

Uvode se i prekršajne odredbe u dijelu koji se odnosi na kažnjavanje odgovornih osoba na pomorskom objektu.

"Definiraju se pravne osobe koje mogu provoditi izradu akcijskih planova za poboljšanje zraka, a dodatno se definira i obveznik, koji je izvršno tijelo jedinica lokalne samouprave, a koji mora osigurati provedbu odluke o mjerama posebne namjene te se donosi pravni temelj za nove podzakonske propise, kojim će se osigurati provedba kompletne evidencije i praćenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz motora", navela je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.

Za podmirenje dugova bolnica nešto manje od 81 milijun eura

Ukupno nešto manje od 81 milijun eura bit će doznačeno iz proračuna kao namjenska pomoć za podmirivanje dijela dospjelih obveza bolničkih zdravstvenih ustanova kojima je osnivač država odnosno županije, prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala.

Tako će Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, zbog porasta opće razine cijena uzrokovanih makroekonomskim prilikama, bolničkim zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač država isplatiti ukupno 79.771.047 eura, a na račun županija ukupno uplatiti 1.164.697 eura.

Odluka je donesena radi zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite na cijelom području Hrvatske i osiguranja nesmetanog funkcioniranja bolničkih zdravstvenih ustanova.

Dospjele nepodmirene obveze u sektoru zdravstva na razini su prošlogodišnjih, a manje nego prije dvije godine, istaknuo je resorni ministar Vili Beroš.

U obzir se kod isplate uzimaju dva kriterija - kriterij ročnosti dospjelih obveza od 120 dana na dan 31. svibnja i kriterij izvršenosti rada zdravstvenih ustanova za razdoblje od 1. siječnja do 30. travnja.

Ova će odluka, rekao je Beroš, omogućiti daljnje normalno funkcioniranje hrvatskog zdravstvenog sustava koji "provodi financijsku stabilizaciju u kontekstu sveobuhvatne reforme koja je upravo u tijeku".

"Međutim, koja potpuno je jasno, ne može polučiti rezultate u prvoj godini. Riječ je o procesu koji je predviđen za sljedećih nekoliko godina te mogu sa zadovoljstvom reći da smo zabilježili prve pozitivne financijske učinke na kraju prošle godine", istaknuo je.

Odluka uz završetak konstrukcijske i cjelovite obnove 217 zgrada

Vlada je donijela i odluku o sufinanciranju vlastitog učešća Korisnika bespovratnih financijskih sredstava projekata konstrukcijske i cjelovite obnove započete u okviru Fonda solidarnosti Europske unije iz državnog proračuna.

Potpredsjednik Vlade i resorni ministar Branko Bačić podsjetio je da ukupna vrijednost radova koji su ugovoreni kroz Fond - za 1309 projekata - iznosi 3,6 milijarde eura (1,03 milijarda iz Fonda, 1,5 milijarda iz NPOO-a te iz proračuna i ostalih izvora 1,5 milijarda eura), te da je od tih 1309 projekata završeno ukupno 999, u realizaciji je 267, a 43 su u nabavi.

Od 267 projekata koji su u izvođenju, njih 217 - čija je ukupna vrijednost radova 2,5 milijarde eura - predmet su današnje odluke, a tijela odgovorna za provedbu tih projekata su tri ministarstva – kulture i medija, zdravstva te znanosti, obrazovanja i mladih. Resorni ministri tako će, temeljem današnje odluke, "krajnjim korisnicima doznačiti 594 milijuna eura u ovoj i iduće dvije godine".

Ministarstvo znanosti će na raspolaganju imati 186 milijuna eura, Ministarstvo zdravstva 203 milijuna eura, a Ministarstvo kulture i medija 205 milijuna eura i tim će se novcima, naglasio je Bačić, u potpunosti završiti konstrukcijsku i cjelovitu obnovu tih 217 projekata.

Bačić je danas podnio i redovito mjesečno izvješće o obnovi nakon potresa te naveo da je na području zagrebačkog i petrinjskog potresa u potpunosti završila obnova na 12.182 lokacije od čega je 11.541 privatna zgrada, a 641 projekt iz Fonda solidarnosti te su ukupno obnovljene 45.854 stambene jedinice.

"Do sada smo iz svih izvora u obnovu uložili 2,6 milijarde eura, izgrađeno je 256 zamjenskih kuća, a 270 je u postupku gradnje. Na području oba potresa ukupno je 1745 gradilišta u izvođenju radova, a u nabavi je 55 lokacija. Od posljednjeg izvješća završeno je 186 obnova", naveo je Bačić.

Vlada je donijela i odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za općinskog načelnika Općine Smokvica, a za dan provedbe izbora određena je nedjelja, 18. kolovoza. Izbori se raspisuju jer je općinski načelnik, koji je izabran na redovnim izborima 2021. godine, početkom lipnja podnio ostavku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. prosinac 2024 10:48