VELIKA LISTA

Ukida se porez na promet nekretnina, evo u što će se ulagati milijarde kuna

Vladini prioriteti: socijalna sigurnost, perspektivna budućnost, ekonomska suverenost, osnažena državnost i globalna prepoznatljivost
Andrej Plenković
 Damir Sencar

Program nove Vlade, koji je jučer u Saboru predstavio Andrej Plenković, temelji se u potpunosti na izbornom programu HDZ-a i zahtjevima koalicijskih partnera.

Na papiru program dobro izgleda, za četiri godine Hrvati bi trebali bolje živjeti, država bi nam trebala biti reformirana, najosjetljivije skupine zaštićene, očekuje nas procvat poljoprivrede, prometna i infrastrukturna renesansa te tolerantnije i transparentnije društvo koje kažnjava korupciju i gleda u budućnost. Je li riječ samo o listi dobrih želja ili je program ostvariv, provjerit ćemo za četiri godine.

- Hrvatska, kao i prije 30 godina, uz odlučno vodstvo treba pokazati odgovornost, solidarnost i zajedništvo. Jedino tako vratit ćemo potreban optimizam i vjeru građana u sigurniju budućnost, učinkovito se obraniti od virusa, vratiti se na put gospodarskog rasta. Jedino tako moći ćemo ponovno živjeti normalan život bez zazora od običnog rukovanja - poručio je jučer Plenković.

Program ima pet temeljnih prioriteta: socijalnu sigurnost, perspektivnu budućnost, ekonomsku suverenost, osnaženu državnost i globalnu prepoznatljivost, a ovo su najvažniji naglasci.

Manji porezi, a veće plaće i mirovine

Do kraja mandata Vlada obećava rast prosječne plaće na 7600 kuna i minimalne plaće na najmanje 4250 kuna. Najavljuju i smanjenje poreza na dohodak s 24 na 20 i s 36 na 30 posto te smanjenje poreza na dobit s 12 na 10 posto za više od 100.000 tvrtki s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna. Također, za svu hranu stopa PDV-a snizit će se s 25 na 13 posto, a obećavaju i da će svi obveznici imati mogućnost plaćanja PDV-a po naplaćenim računima.

Ukida se i porez na promet nekretnina, blagajnički maksimum za male poduzetnike povećat će se s 30.000 na 50.000 kuna, a za srednje s 50.000 na 80.000 kuna. Najavljuje se i povećanje mirovina za najmanje 10 posto, omogućavanje korisnicima obiteljske mirovine pravedniji način izračuna te proširivanje umirovljenika koji mogu raditi nakon 65. godine. Jačat će se i drugi stup te omogućiti ulaganja fondova u infrastrukturu. Cilj je da prosječna mirovina dosegne 50 posto prosječne neto plaće.

Rast gospodarstva, održivi razvoj i energetika

Obećava se otvaranje 100.000 radnih mjesta u što će se kroz mjere zapošljavanja uložiti deset milijardi kuna kako bi do kraja mandata stopa zaposlenosti iznosila 70 posto, a stopa nezaposlenosti pala na manje od pet posto.

Najavljuje se daljnje parafiskalno rasterećenje, privatizacija državnih tvrtki od strane mirovinskih fondova te njihovo ulaganje u infrastrukturu. Ulaganja u istraživanje i razvoj do 2025. povećat će se na 2,5 posto. Želi se povećati i udjel IT sektora u BDP-u za najmanje 10 posto do kraja iduće godine.

Veliku ulogu u oporavku imat će i više od 22 milijarde eura iz EU. Financirat će se i osnivanje regionalnih centara za razvoj kreativnih industrija, poput industrije videoigara i razvoja robotike. Čuvat će se, tvrde, okoliš, kvalitetno gospodariti otpadom, a proizvodni kapaciteti iz obnovljivih izvora povećat će se za 150 posto. I dalje se spominje povrat Ine, dovršenje LNG terminala te povećanje stope odvajanja miješanog komunalnog otpada do kraja 2025. na 55 posto.

Znanost, obrazovanje i mladi

Najavljuje se unapređenje reforme školstva i jačanje digitalizacije. Obećano je ulaganje od pet milijardi kuna u modernizaciju, financiranje 50.000 stipendija te uvođenje cjelodnevne nastave u najmanje 100 škola do kraja mandata. Pokrenut će se i projekt STEM Hrvatska, vrijedan dvije milijarde kuna, u kojem će se laboratorijem opremiti svaka škola. Sagradit će se i STEM kampus. Do kraja mandata sve bi škole trebale postati e-Škole.

Najavljuje se i “dodatno definiranje i uređivanje opsega autonomije sveučilišta”, nastavak reforme strukovnog obrazovanja te bespovratnih 130.000 kuna za samozapošljavanje. Jačat će se mjera pripravništva te poticati poduzetništvo mladih i njihovo zapošljavanje na neodređeno vrijeme. Subvencionirat će se 20.000 novih stambenih kredita.

Regionalni razvoj, poljoprivreda i turizam

Uložit će se 30 milijardi kuna u regionalni razvoj. Pokrenut će se Projekt Dalmatinska zagora, Lika, Banovina i Gorski kotar, vrijedan dvije milijarde kuna, kao i razvoj otoka te sjevera Hrvatske. Najavljuje se povećanje poljoprivredne proizvodnju za 30 posto te povećanje udjela mladih poljoprivrednika s 13 na 20 posto.

Obećava se i povećanje proizvodnje svinjskog mesa za 40 posto, kao i gradnja 20 regionalnih centara za voće i povrće te udvostručenje navodnjavane poljoprivredne površine. U turizmu se najavljuje sufinanciranje investicija u hotele i naselja, investicije od milijardu eura i otvaranje 3000 novih radnih mjesta u zdravstvenom turizmu.

Socijalna politika i zdravstvo

Najavljuje se reguliranje rada nedjeljom, ali i redefiniranje radnog zakonodavstva te poticanje rada od kuće. Povećat će se naknada za socijalno ugrožene s 800 na 1500 kuna te povećanje smještajnih kapaciteta u domovima za starije. Ponovno se najavljuje roditeljska naknada u visini pune plaće te uvođenje “dječje kartice”.

Udvostručit će se i dječji doplatak te omogućiti besplatni vrtići za svu djecu roditelja čiji imovinski cenzus po članu obitelji ne prelazi 3000 kuna (kada se steknu proračunski uvjeti). Omogućit će se i uvođenje očinskog dopusta od deset dana, a svako će dijete imati pravo koristiti produženi boravak u vrtiću. Osigurat će se produljeni rad u još 200 vrtića.

U zdravstvu se najavljuju ulaganje od tri milijarde kuna, gradnja Nacionalne dječje bolnice i revitalizacija Imunološkog zavoda. Tu su i digitalizacija sustava, smanjenje lista čekanja, unapređenje Hitne pomoći te funkcionalna integracija bolnica.

Pravosuđe i uprava

Obećava se nastavak reforme pravosuđa, novi Ovršni zakon i borba protiv korupcije.

Najavljuje se da će se izmijeniti Zakon o parničnom postupku radi ubrzanja i omogućavanja rasprave na daljinu te propisivanje okvirnih rokova. Donijet će se i novi Zakon o kaznenom postupku te Zakon o izvršavanju kazne zatvora koji će urediti postupak elektroničkog nadzora.

Uvest će se i e-komunikacija na svim sudovima, jačat će se USKOK, a kao politička poruka ukinut će se imunitet članovima Vlade za kaznena djela korupcije. Najavljuje se i novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa te uređenje područja lobiranja.

U području uprave smanjit će se broj lokalnih dužnosnika za pola, a za petinu broj vijećnika. Do kraja 2021. trebale bi se funkcionalno spojiti općine, a najavljuje se i jača digitalizacija. Donijet će se i Zakon o plaćama, a do kraja mandata uvest će se digitalni potpis za cijelu upravu.

Državna imovina i infrastruktura

Najavljuje se da će se do kraja mandata uprihoditi milijardu kuna aktivacijom državnih nekretnina, a 1,5 milijardi kuna prodajom udjela tvrtki koje nisu od posebnog interesa. Vlada obećava i nastavak infrastrukturnih ulaganja te razvijanje širokopojasne infrastrukture za brzi internet.

Dovršetak Pelješkog mosta, razni cestovni projekti, gradnja morskih luka, riječnih vodnih putova, modernizacija zračnih luka, željeznički projekti... - ulaganja su veća od 21 milijardu kuna. Nabavit će se i 40 novih elektromotornih vlakova. Tu je, naravno, i Zakon o obnovi Zagreba.

Obrana i vanjska politika

U prvih šest mjeseci završit će se kapitalni infrastrukturni projekti u vojarne, a do kraja 2021. dovršit će se opremanje vojske borbenim vozilima Bradley. Do kraja mandata odabrat će se tip vojnog aviona, potpisati ugovor, početi s obukom pilota i tehničara te pripremom prateće infrastrukture.

Tu je i opremanje obalnim ophodnim brodom te višenamjenskim helikopterom BH-UH 60M. Na vanjskopolitičkom planu tu su strateški ciljevi: ulazak u Schengen, eurozonu i OECD. Zagovarat će se zaštita prava Hrvata u BiH, proširenje EU te jačanje odnosa sa SAD-om, Kinom i Rusijom. Hrvatska se želi i bolje pozicionirati u Africi pa ćemo otvoriti veleposlanstvo u Etiopiji. Pokušat će se riješiti otvorena pitanja sa Srbijom i zagovarat će se prava Hrvata prema načelu uzajamnosti.

Manjine, kultura i mediji

Vlada se obvezuje da neće dirati u prava zastupljenosti manjina u Saboru, a želi se osigurati i odgoj i obrazovanje na njihovu jeziku i pismu. Navodi se i da će se osigurati primjena Ustava i zakona o uporabi jezika i pisma manjina u svim lokalnim jedinicama u kojima su za to, prema zakonu, stečeni uvjeti. Kažu i da će voditi računa o zapošljavanju manjina u državnim službama.

U kulturi i medijima se najavljuju novi zakoni o medijima, elektroničkim medijima, financiranju kulture i obavljanju umjetničke djelatnosti, o kazalištima i autorskom pravu. Povećat će se i izdvajanja za filmske projekte te će se realizirati gradnja filmskog studija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. prosinac 2024 06:21