Novi model obiteljske mirovine, koji će se uvesti najranije 2022. godine, ići će u smjeru da se može naslijediti određeni postotak mirovine od preminulog člana obitelji koji je doprinosio mirovinskom fondu, a da istodobno preživjeli član obitelji zadrži i svoju mirovinu, neslužbeno doznajemo. Sad je sustav obiteljske mirovine uređen tako da se može naslijediti 70 posto mirovine preminulog člana obitelji, ali istodobno preživjeli član obitelji, a uglavnom je riječ o udovicama, mora se odreći svoje mirovine, ako je to za nju povoljnija opcija.

Članovi obitelji umrlog osiguranika, naime, imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako je umrli osiguranik imao pet godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža, a pravo na mirovinu imaju udovci i udovice, izvanbračni drugovi, životni i neformalni životni partneri ako je zajednica trajala najmanje tri godine i ako su do smrti partnera navršili 45 godina, ali je mogu koristiti tek nakon što su navršili 50 godina života.

Obećanje iz kampanje

HDZ i Vlada su se u svojim programima obvezali da će u mandatu na drugačiji, pravedniji način urediti model obiteljske mirovine, a radna skupina za izradu zakonskog rješenja, kako doznajemo, trebala bi se oformiti uskoro i raditi na tome cijelu iduću godinu, kako bi prijedlog do kraja 2021. bio dovršen. O kojem će se točno postotku koji će moći naslijediti preživjeli član obitelji raditi, odredit će radna skupina, ali kako doznajemo, iznos od maksimalno 50 posto naslijeđene mirovine, koji traže umirovljeničke udruge nije realan, on će biti sigurno manji jer bi to bio velik financijski zalogaj za državni proračun.

Naime, riječ je o sasvim sigurno milijardama kuna, svoti novca koja nije pokrivena mirovinskim doprinosima i morat će se osigurati u proračunu, a u najjeftinijoj varijanti porezne će obveznike koštati više od milijarde kuna godišnje. Tako da Vlada računa da će u to moći ići tek kad izađemo iz krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.

Cenzus i birači

Uz ovaj model trebao bi se vezati i imovinski cenzus, kao što to ima većina drugih država Europske unije. Naslijeđena mirovina, naime, moći će se dobiti samo ako mjesečni prihodi ne prelaze određeni cenzus preživjelog bračnog druga. U Austriji, primjerice, koju umirovljeničke udruge gledaju kao primjer, ako je zbroj mirovine preminulog i preživjelog partnera ispod 1956 eura mjesečno, odgovarajuću mjesečnu razliku do najviše 60 posto mirovine preminuloga, plaća se preživjelom partneru uz njegovu mirovinu. Preminuli mora biti osiguran najmanje tri mjeseca, a preživjeli član mora imati najmanje 35 godina, a ako je rođeno dijete u vezi, onda nije bitna dobna granica.

Mirovina se može naslijediti u postotku od 0 do 60 posto, ovisno o mjesečnim prihodima, u što ulazi plaća, mirovina i različiti drugi prihodi, osim dopunskog osiguranja. Također, kako doznajemo, namjera je i da se tim primateljima obiteljske mirovine da mogućnost rada. Sad je model u Hrvatskoj takav da se obiteljska mirovina obustavlja kad je osoba zaposlena, a ubuduće bi se, kao i drugim umirovljenicima, i njima dopustilo da rade do polovice punog radnog vremena, odnosno četiri sata dnevno.

Obiteljsku mirovinu u Hrvatskoj, prema podacima za listopad, prima 217.475 osoba, što je 19 posto od svih korisnika mirovina. U prosjeku ta mirovina iznosi 2089 kuna, što je 34 posto udjela u neto plaći, za 28 godina staža, dok je prosječni korisnik stariji od 72 godine i u više od 90 posto slučajeva riječ je o udovicama kojima je bilo povoljnije primati 70 posto suprugove mirovine, nego svoje, budući da žene u prosjeku imaju manje plaće. Iznos prosječne obiteljske mirovine značajno je ispod granice siromaštva koja prema podacima za 2019. za samca iznosi 2710 kuna mjesečno.

Primjeri izračuna

Ako uzmemo u obzir da u Hrvatskoj prosječna mirovina u ovom trenutku iznosi 2560 kuna i kad bi se uveo model koji, primjerice, dopušta preživjelom članu obitelji koji prima prosječnu mirovinu da naslijedi, recimo, maksimalno 30 posto mirovine od preminulog člana, koji je također primao prosječnu mirovinu, i da zadrži svoju uz to, to znači da bi mu mjesečna mirovina najviše rasla za 768 kuna, odnosno ukupno bi mjesečno primao 3328 kuna.

Uzmimo primjer da prema sadašnjem modelu ta ista udovica koja je zaradila prosječnu mirovinu odlučila primati obiteljsku mirovinu, jer joj je preminuli suprug imao značajno veću mirovinu od 5000 kuna kao dugogodišnji osiguranik, ona se odrekla svoje mirovine kako bi mogla primati 70 posto suprugove u iznosu od 3500 kuna. Po novom modelu, ako zamislimo da bi mogla uz svoju mirovinu dobiti i maksimalno 30 posto suprugove, njena bi mirovina na kraju mogla iznositi 4060 kuna, odnosno 560 kuna više.