Uoči sezone Dalmacija cijepila najmanje, u Istri cijepljeno za trećinu više stanovnika nego na jugu

Iako je sezona, o kojoj ovisi, na pragu, Dalmacija je, prema podacima HZJZ-a, do kraja prošlog tjedna cijepila najmanji udio stanovnika u Hrvatskoj. Među pet hrvatskih županija s najmanjim udjelom cijepljenih čak su tri dalmatinske, a najgora je Šibensko-kninska, u kojoj se barem jednom dozom cijepilo tek nešto više od četvrtine stanovnika, odnosno njih 26,5 posto. Splitsko-dalmatinska i Zadarska jedva su prešle 28 posto cijepljenih, a izuzetak je Dubrovačko-neretvanska županija, koja ima 32,4 posto cijepljenih, što je tek nešto manje od hrvatskog prosjeka (33,4 posto).

S druge strane, na sjevernom Jadranu situacija je bitno bolja. Nakon Grada Zagreba, koji s gotovo 40 posto cijepljene ukupne populacije prednjači, slijede Istra sa 36,6 posto cijepljenih te Primorsko-goranska sa 35,8 posto. Drugim riječima, Istra je cijepila čak trećinu više stanovnika nego Dalmacija.

Inovativna rješenja

Kako posustaje korona tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, a tome sigurno doprinose i topliji dani koji misli skreću u druge priče. S druge strane, stručnjaci upozoravaju da je cijepljenje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Zato je cilj do kraja lipnja cijepiti prvom dozom barem 50 posto populacije. Dosad je cijepljeno 44 posto od ukupno 3,2 milijuna starijih od 18, a s dvije doze njih 22 posto. U odnosu na ukupno stanovništvo, koje uključuje i djecu, jednom je dozom cijepljeno 33 posto, a dvjema 14,6 posto stanovnika.

Ne bi li se povećao broj cijepljenih, ovih se dana raznim "inovativnim" rješenjima pokušava privući građane koji još oklijevaju s cijepljenjem, ali i stići do onih koji žive u malim mjestima u kojima nema čak ni ambulanti, a kamoli cijepnih punktova. Mobilni timovi dolazit će u sela i zaseoke, a zajedno s lokalnim čelnicima odredit će se prostor u kojem će se obavljati cijepljenje. U Virovitičko-podravskoj županiji dosjetili su se autobusa koji je svaki sat na drugoj lokaciji. Prvi dan ove inovacije pokazao je da je to dobar način povećanja broja cijepljenih u toj županiji, u kojoj je dosad cijepljena trećina svih stanovnika.

Loš početak

Primjerice, ne bi li se građani privukli na cijepljenje, u Zagrebu se danas u 16 sati održava koncert u parku na Gupčevoj zvijezdi pod nazivom "Cijepljenje sve u 16", na kojem će nastupati Ante Gelo, Alen Đuras, Iva Ajduković i zbor studenata medicine Lege artis. U Splitu će se za cijepljene održati besplatna kazališna predstava, a upravo je krenulo i cijepljenje Splićana po gradskim kotarevima te cijepljenje stanovnika manjih mjesta u dalmatinskoj Zagori uz pomoć mobilnih timova.

Izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od kraja prošlog tjedna vrlo je jasno pokazalo da se, osobito u nekim županijama, cijepljenje mora ubrzati i povećati broj cijepljenih među mlađima od 60 godina.

Istina je da je Hrvatska bila prva četiri mjeseca u lošoj situaciji i zapravo u tom razdoblju nije niti mogla cijepiti više s obzirom na to da cjepiva nije bilo dovoljno. Onog trenutka kad su stigle veće količine, i cijepljenje je ubrzano, ali u međuvremenu je počeo opadati i broj zaraženih, što je vjerojatno demotiviralo neke, poglavito mlađe. Naime, vidljivo je to iz podataka HZJZ-a prema kojima je jednom dozom cijepljeno najviše onih u dobi od 65 do 80 i više godina.

Primjerice, u dobi od 65 do 69 godina prvom je dozom cijepljeno 64 posto građana, u dobi od 70 do 74 godine cijepljeno je 73 posto, 58 posto u dobi od 75 do 79 godina, od 80 do 84 godine 55 posto, a u dobi od 85 i više godina prvom je dozom cijepljeno 37 posto. Kad se taj dio populacije, dakle u dobi od 65 do 80 i više godina, uskoro cijepi drugom dozom, Hrvatska će se vrlo brzo približiti razini cijepljenosti starijih u drugim zemljama EU, koje su cjepivo u većim količinama dobivale još od siječnja.

Najbolja zaštita

Primjerice, u Danskoj su cijepljeni svi stariji od 80 godina, kao i u Irskoj i Španjolskoj, a u ostalim se zemljama taj broj kreće između 65 i 90 posto. Znatno niža procijepljenost bilježi se u Hrvatskoj u dobi od 18 do 64 godine, u kojoj je cijepljeno samo 32 posto građana.

Posljedica je to činjenice da se u početku cijepljenje protiv covida-19 provodilo prema prioritetnim skupinama, a to znači da su prvi na redu bili stariji te je tek prošlog mjeseca počelo cijepljenje mlađih od 65 godina koji nemaju neku kroničnu bolest.

U toj skupini većina zemlja EU bolja je od Hrvatske jer je kod njih cijepljenost za desetak posto veća. Što znači zaštita cijepljenjem, pokazalo se u Hrvatskoj u prošlom valu korone, u kojem je broj oboljelih i umrlih korisnika domova za starije bio deset do dvadeset puta manji jer je cijepljeno njih više od 80 posto.

Sve to govori da za stručnjake nema dvojbe - bez dokaza o cijepljenju, velika okupljanja trebalo bi zaboraviti. Primjerice, osvajanje prvenstva zadarskih košarkaša bio je razlog kršenja svih epidemioloških mjera, a rezultat je bio povećanje broja oboljelih od covida-19 u kratkom roku.