MALVERZACIJE S JAMSTVIMA?

UPRAVA ULJANIKA NENAMJENSKI POTROŠILA ČAK 855 MILIJUNA KUNA! O tome se dosad šuškalo, a sada je prvi put crno na bijelo napisano u službenom dokumentu

 Goran Šebelić / CROPIX

“S obzirom na to da gradnja sedam ugovorenih brodova nije niti počela, iz navedenog proizlazi da sredstva u iznosu 1.069,949.533 kune, za koja su izdana državna jamstva u ukupnom iznosu od 855,959.626 kuna, nisu utrošena za gradnju tih brodova”, najvažnija je rečenica iz Zaključka kojim je na sjednici Vlade jučer prihvaćeno Izvješće o očekivanim fiskalnim učincima po aktivnim državnim jamstvima odobrenim društvima Uljanik Grupe.

To znači, prema svemu sudeći, da su ti krediti trošeni nenamjenski, vjerojatno za financiranje gradnje drugih brodova koji su kasnili s isporukom. O tome se dosad samo neslužbeno govorilo, a ovo je prvi put da Vlada to navodi u službenom dokumentu, o čemu je na sjednici Vlade govorio Zdravko Marić, ministar financija.

To je vjerojatno jedan od razloga zbog kojeg se u Zaključku navodi da se “utvrđuje obveza dostave Izvješća iz točke 1. ovog Zaključka Državnom odvjetništvu RH radi provjere i pravne analize ugovora o gradnji brodova između Uljanik Grupe i naručitelja i s tim u vezi odobrenim jamstvima, te radi poduzimanja daljnjih potrebnih radnji i aktivnosti s ciljem zaštite imovine i imovinskih interesa RH”.

Izloženost države

Jednako tako se tim zaključkom ističe da se “zadužuje Ministarstvo financija poduzeti sve potrebne radnje radi plaćanja obveza po protestiranim državnim jamstvima koja su odobrena društvima Uljanik Grupe, a kako bi se smanjio, odnosno izbjegao daljnji trošak kamata”.

- Mi ćemo sve ugovore koji postoje o gradnji brodova, a koji se odnose na ova jamstva, provjeriti zajedno s Državnim odvjetništvom RH i detaljno ispitati njihove pravne posljedice te na taj način pokušati, koliko je to moguće, najbolje zaštititi interese RH - rekao je tim povodom premijer Andrej Plenković. No, prema dosadašnjim informacijama, DORH je u Uljanik d.d. “ušao” još u travnju ove godine temeljem anonimne prijave pa bi, prema tome, glavnina istrage već trebala biti gotova.

Zdravko Marić je, nadalje, na sjednici rekao da je Ministarstvo financija u razdoblju od 2010. godine do rujna 2018., za zaduženje Uljanik Grupe, radi financiranja novogradnji i za tekuću likvidnost, u korist poslovnih banaka, izdalo državnih jamstava u visini od 7.550,858.549 kuna.

Pritom su državna jamstva u vrijednosti od 2.048,002.685 kuna iskorištena za gradnju devet novogradnji koje su isporučene, te su državna jamstva vraćena Ministarstvu financija i stavljena izvan snage.

- Trenutno stanje aktivnih jamstava iznosi 4.292,105.949 kuna, budući da iznos od 1.210,749.915 kuna nije iskorišten.

Iznos uključuje samo izloženost prema glavnici, odnosno ne uključuje naknade za raskid ugovora, neplaćene naknade po jamstvima i kreditima, kamate, a za koje Republika Hrvatska također jamči u istom postotku, kao i za jamstvo glavnice. Do kraja 2018. godine očekuju se minimalna plaćanja u iznosu od 2.348,764.633 kuna, uvećano za kamate i naknade.

Navedeni iznos mogao bi se dodatno uvećati u slučaju daljnjih otkazivanja brodova - naglasio je Marić i dodao da bi negativni fiskalni učinci koji će nastati zbog aktiviranja državnih jamstava značajno utjecati na likvidnost državnog proračuna u smislu potrebe osiguranja dodatnih sredstava.

- Osim toga, prema europskoj statističkoj metodologiji ESA 2010 plaćanja po državnim jamstvima tretiraju se kao kapitalni rashod, što u ovom slučaju može imati nepovoljan utjecaj na fiskalni saldo, odnosno manjak/višak proračuna opće države, a samim time i na javni dug - naglasio je ministar financija.

Otkazivanja kredita

Što se tiče novogradnje 500, jaružala, koja je u visokoj fazi izgradnje, u ovom trenutku ne očekuje se protestiranje ovog državnog jamstva, ali u slučaju da kupac otkaže brod, plaćanje po jamstvu iznosilo bi dodatnih 922,899.169 kuna.

Također, banke su najavile potencijalna otkazivanja kredita koji još nisu dospjeli, ali su brodovi za koje je kredit izdan otkazani, pa postoji mogućnost poziva na plaćanje istih u ukupnom iznosu glavnice od 237,096.768 kuna.

Ipak, na kraju Zaključka se navodi kako je “nakon državne ovrhe nad nedovršenim brodovima potrebno pronaći način da se brodovi dovrše ili pronaći kupca za iste”, kako bi se nastojao naplatiti dio tražbina po protestiranim državnim jamstvima, bilo da se radi o prodaji ili o dovršetku započete izgradnje brodova.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 08:43