Ursula von der Leyen na Bregani: ‘Schengen je stvar predanosti i međusobnog povjerenja‘

Ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu svjedočanstvo je njezina marljivog rada i odlučnosti, rekla je u nedjelju na hrvatsko-slovenskoj granici predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen uz premijera Andreja Plenkovića koji je naglasio da je s ta dva postignuća Hrvatska ostvarila najdublju moguću integraciju.

Predsjednica Komisije na Novu godinu stigla je na schengenom ‘ukinut‘ granični prijelaz Bregana, u društvu premijera Andreja Plenkovića, nove slovenske predsjednice Nataše Pirc Musar, šefove diplomacija dviju država i povjerenice EK-a Dubravke Šuice.

„Ovo je dan za slavlje, ovo je sezona novih početaka”, rekla je Njemica na konferenciji za medije.

„Nema mjesta u Europi gdje je to više istina nego tu, na hrvatsko-slovenskoj granici”, naglasila je predsjednica EK-a i nazvala hrvatski ulazak u prostor slobodnog kretanja i eurozonu ogromnim postignućima za najmlađu članicu Europske unije.

„To je svjedočanstvo vašeg nevjerojatnog putovanja, vašeg teškog rada i odlučnosti”, naglasila je Von der Leyen.

Europa će raditi na zaštiti schengenskog prostora koji je „uvijek pred izazovima”, ali ga se „ne smije uzeti zdravo za gotovo”, rekla je. Dio članica prostora slobodnog kretanja proteklih su godina vraćale granične kontrole zbog migrantske krize i pandemije koronavirusa.

„Schengen je stvar predanosti i međusobnog povjerenja. U Schengenu se oslanjamo jedni na druge. A mi znamo da vama možemo vjerovati i osloniti se na vas”, poručila je Von der Leyen Hrvatskoj.

Govoreći o euru, predsjednica EK-a istaknula je kako je riječ o drugoj najvažnijoj valuti na svijetu koja europske države čini snažnijima na svjetskoj razini i jedno je od najvećih europskih postignuća. Euro kovan u Hrvatskoj, sa simbolom kune, uspješni je spoj hrvatskog „nacionalnog identiteta i europske sudbine”, dodala je.

Premijer Plenković na konferenciji je rekao da je 1. siječnja 2023. „povijesni dan” kad je Hrvatska ostvarila svoje „strateške, državničke i političke ciljeve”.

„Došli smo do trenutka kada smo u najdubljoj integraciji u kojoj Hrvatska može biti, kao zemlja koja prije 31 godinu nije bila međunarodno priznata” te je privremeno bila pod okupacijom, naglasio je premijer pa zahvalio hrvatskim braniteljima bez čije „žrtve i doprinosa” ne bi bilo današnje hrvatske slobode i demokracije.

Hrvatska je pridruživanjem eurozoni i schengenskom prostoru, kao jedina zemlja koja je to postigla na isti dan, postala jedna od samo 15 europskih zemalja koje su istovremeno dio tih dviju integracija te NATO saveza, rekao je premijer i dodao da mu je drago što je u 2022. Hrvatska dovršila i Pelješki most, u čemu su svoj udio imali i slovenski arhitekti, ali i europska sredstva.

Hrvatska je te ciljeve ostvarila „zasluženo”, a nakon 1. siječnja za nju „ništa više nije isto”, rekao je Plenković.

Premijer je na granici zahvalio ministrima koji su radili na tim postignućima te policiji na čuvanju granice.

Svoje „kapacitete (policija) je sada spremna preorijentirati na vanjske”, više od 1350 kilometara duge granice EU-a i schengenskog područja, rekao je.

Hrvatska na njima neće graditi žicu ni barijere, naglasio je Plenković.

„To su političke postavke kojih se držimo čvrsto i držat ćemo ih se do kraja”, zaključio je.

Nova slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar na konferenciji je kazala kako je „iskreno” veseli hrvatski ulazak u dva prostora, naglasivši kako je integracija „jedini put” za Europu te za države zapadnog Balkana.

„Europa je naš dom. Mi smo obavezni čuvati taj dom i učiniti ga ugodnim”, rekla je.

Kao poveznicu Slovenije i Hrvatske, ali i Njemačke, domovine predsjednice Europske komisije, Pirc Musar izdvojila je Primoža Trubara, slovenskog protestantskog reformatora i „oca slovenske pismenosti” koji je pomagao u izdavanju knjiga na hrvatskom jeziku, tiskanih u Njemačkoj.

„Trubar je bio onaj koji je prelazio granice ideologije i države. Njega je vodila ideja reformacije, a nas ideja Europe”, rekla je Slovenka.

Naglasila je da povijest može povezivati, ali i razdvajati države, a na ovim područjima „bilo je dosta” da ona razdvaja.

„Pozdravljam što između Slovenije i Hrvatske ponovno nema granice. Zaista se iskreno tome radujem”, zaključila je nova slovenska predsjednica.

Hrvatska je u ponoć, nakon manje od deset godina članstva u Europskoj uniji, postala članica schengenskog područja, ušavši time u klub s još 26 država i 420 milijuna ljudi u najvećem svjetskom prostoru slobodnog kretanja među državama.

Ukinute su granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima prema članicama EU-a, a 26. ožujka ukinut će se i one u zračnim lukama.

S novom godinom Hrvatska je postala i članica eurozone, pridruživši se više od 342 milijuna ljudi koji se koriste eurom.