Zakon o strateškim projektima

USKORO KREĆE REALIZACIJA VELIKOG PROJEKTA GRADNJE NOVOG AERODROMA U SRCU DALMACIJE Kraj zračne luke mogao bi osvanuti i mali grad

 
Stankovci

U narednih nekoliko mjeseci, moguće do kraja godine, Ministarstvo državne imovine planira raspisati natječaje za projekt Zračne luke Stankovci kod Zadra, ali i dugoočekivani projekt Golf resorta Larun u općini Tar – Vabriga u Istri.

Ovo su nam potvrdili u Ministarstvu kojem je na čelu HDZ-ov Goran Marić, najavivši tako da će država, nakon puno stagniranja, krenuti u realizaciju godinama najavljivanih turističkih projekata koji čekaju zeleno svjetlo države i koji bi, pođe li sve prema planu, trebali značajno obogatiti turističku ponudu Jadrana i Istre.

Projekt aerodroma u Stankovcima, naime, star je već devet godina i ideja je poduzetnika Josipa Crnčevića iz Sesveta koji u Stankovcima, na državnom zemljištu, želi graditi 400 milijuna eura vrijedan privatni aerodrom i mali grad, a za koje je dosad ishodio lokacijsku dozvolu.

Projekt Zračne luke Stankovci

“Pazite, to je prva u Hrvatskoj ishođena lokacijska dozvola za gradnju aerodroma. Raduje nas da će država raspisati natječaj za prodaju ili koncesiju državnog zemljišta jer bez toga poduzetnik ne može ishoditi građevinsku dozvolu”, rekao je za Jutarnji list načelnik općine Stankovci Željko Baradić.

Natječaj za korištenje državnog zemljišta preduvjet je i za realizaciju projekta golf-resorta u Istri porečke konzultantske i turističke agencije M Chanaan, koji je još u mandatu SDP-ove Vlade bio pripreman za uvrštenje na listu strateških projekata.

Tvrtka je za potrebe projekta izradila masterplan, općina još 2015. godine donijela urbanistički plan uređenja - a sad je još preostalo, kao i za brojne druge projekte, raspisati natječaj za prodaju ili koncesiju državne zemlje što je preduvjet za investicije u Istri i kod Zadra.

Zagreb, 140917. 
Markov trg.
Banski dvori.
Redovita sjednica Vlade na kojoj se raspravljalo o odgodi uvodjenja poreza na nekretnine.
Na fotografiji: Goran Maric ministar
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / HANZA MEDIA
Ministar Marić je, što bi se reklo, danas trendy. U prijevodu to znači efemeran, površan, snishodljiv… u dodvoravanju svim krucijalnim zabludama populističkog etatizma... Misli li netko da bi privatniku promaklo da mu je netko bespravno u 8,80 ili 800 stanova, kao što je to promaklo državi, pa se Marić zgraža i traži još države

Taj bi se korak, sudeći prema najavama iz Ministarstva državne imovine, trebao dogoditi u što skorijem roku, a novim bi investicijama u domaći turizam na ruku trebale ići i izmjene Zakona o strateškim investicijskim projektima koji se do kraja rujna nalazi na javnom savjetovanju.

Lakše investiranje

Kako su nam potvrdili iz odnosa s javnošću Ministarstva kojem je na čelu Martina Dalić, planirane izmjene, tvrde, trebale bi ići u korist što lakšeg investiranja u kapitalne projekte, između ostaloga i u sektoru turizma na koji trenutno otpada većina investicijskog kataloga Agencije za investicije i konkurentnost.

Točnije, tamo se trenutno nalaze 44 turistička od ukupno 75 projekata, a svima im je zajedničko to da bi do kraja listopada ove godine mogli biti realizirani uz nešto jednostavnije odredbe Zakona o strateškim investicijskim projektima.

Između ostaloga, navode u Ministarstvu gospodarstva, novim zakonom trebao bi biti redefiniran iznos vrijednosti za prijavu projekta koji je dosad iznosio 150 milijuna, a sada bi mogao biti smanjen na 75 milijuna kuna čime bi se značajno trebao proširiti krug potencijalnih prijavitelja.

“Važna se promjena potom odnosi i na redefiniranje dokaza o osiguranim izvorima financiranja jer je brisan dosadašnji članak koji propisuje dostavu dokaza o osiguranim iznosima u vrijednosti 10 posto projekta, a pojednostavljen je i sam postupak pri njegovoj realizaciji”, stoji u odgovoru koji su Jutarnjem listu uputili iz Ministarstva gospodarstva.

Potom, izmjenama zakona propisuje se obveza potpisivanja Sporazuma između privatnog ili javnog investitora i Vlade, i to prije donošenja odluke o proglašenju projekta strateškim, a Ministarstvo je predvidjelo i sankcije za slučajeve probijanja rokova koje u sadašnjem zakonu ne postoje (postoje samo sankcije predviđene za upravna tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave ako kasne s izdavanjem rješenja).

“Definirana je ugovorna kazna u visini 0,1 posto ukupne vrijednosti projekta i to samo u slučaju prekoračenja krajnjeg roka za realizacije strateškog projekta krivnjom investitora ili u slučaju odustajanja investitora od njegove realizacije”, poručuju iz Ministarstva.

Jure Mišković / HANZA MEDIA
Baza Šepurine

Novitet je i činjenica da bi veliki, državni kapitalni projekti koji se financiraju sredstvima iz Europske unije automatski trebali biti proglašeni strateškima, a država više od investitora kao dokaz ozbiljnosti neće tražiti osiguranih 10 posto ukupne vrijednosti projekta, nego samo pet, te će priznavati i investicije uložene u projekt prije nego što je predložen strateškim.

Javne investicije

Izmjene su posljedica prilično loše statističke slike koja proizlazi iz postojećeg, neizmijenjenog Zakona o strateškim investicijskim projektima: dosad ih je strateškima proglašeno samo 11, vrijedni su 14,5 milijardi kuna, a samo tri dolaze iz privatnog sektora dok ostalih osam otpada na javne investicije.

Zakon je bio teško kritiziran još prije nego što je bio izglasan u mandatu Kukuriku koalicije, a ovaj novi, uvaže li se izmjene i prođe li saborsku proceduru, trebao bi biti izglasan do kraja listopada ove godine.

Ista institucija trenutno radi i na izmjenama Zakona o pružanju usluga u turizmu, i to s desetak mjera kojima bi trebalo biti olakšano poslovanje u sektoru turizma.

Između ostaloga, Ministarstvo državne imovine, najavljuju, uskoro planira realizaciju projekata na bivšim vojarnama Šepurine te Muzil.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 13:34