USKORO NOVI ZAKON O DRŽAVLJANSTVU Svatko tko ima hrvatskog pretka imat će pravo na državljanstvo, a stranci će jednom godišnje davati svečane prisege

Svaki stranac kojem će biti odobreno stjecanje hrvatskog državljanstva u budućnosti će, povodom obilježavanja određenog državnog blagdana, morati položiti svečanu prisegu koja će glasiti: “Prisežem svojom čašću da ću se kao hrvatski državljanin/ka pridržavati Ustava i zakona te poštivati pravni poredak, kulturu i običaje u Republici Hrvatskoj”.

Polaganje prisege organizirat će se najmanje jednom godišnje, tijekom obilježavanja državnih blagdana, u gradovima, županijama ili kod nadležnog tijela RH u inozemstvu. Podrobnosti samog postupka davanja svečane prisege - poput, primjerice, odredbi o tome pred kim će se svečana prisega polagati te hoće li to biti javni čin - propisat će ministri unutarnjih i vanjskih poslova posebnim pravilnikom.

Jedna je to od novosti koje donosi prijedlog novog Zakona o hrvatskom državljanstvu, koji je Ministarstvo unutarnjih poslova uputilo u javnu raspravu.

Demografski uvoz

Jedan od glavnih razloga izmjena postojećeg Zakona, kako stoji u uvodu, jest inicijativa premijera Andreja Plenkovića pokrenuta radi afirmacije hrvatskog iseljeništva “kako bi se pomoglo u rješavanju demografskih pitanja kroz olakšan postupak dobivanja državljanstva za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu te hrvatskih iseljenika”.

U tom kontekstu, za djecu hrvatskih iseljenika - a iseljenici su, prema odredbi prijedloga izmijenjenog zakona, osobe koje su iz Hrvatske iselile prije 8. listopada 1991., odnosno prije nego što je Sabor donio odluku kojom prekida sve državnopravne veze RH sa SFRJ - otvara se mogućnost da sami zatraže hrvatsko državljanstvo ako to roditelji nisu učinili za njih. Konkretno, dijete rođeno u inozemstvu kojem je u trenutku rođenja barem jedan roditelj bio hrvatski državljanin moći će zatražiti državljanstvo do 21. godine, a ne do 18., kao do sada.

Za potomke iseljenika i njihove bračne drugove ukida se generacijsko ograničenje: u postojećem zakonu njihovo pravo na dobivanje državljanstva ograničeno je na treći stupanj srodstva (praunuci), a u novom prijedlogu državljanstvo može zatražiti srodnik u ravnoj liniji u bilo kojem koljenu. Također, predlaže se i ukidanje obaveze da ta kategorija stranaca pozna hrvatski jezik, kulturu i društveno uređenje.

Dokazivanje hrvatstva

Pripadnici hrvatskog naroda, koji tu pripadnost dokazuju ispravama, aktivnostima u zaštiti prava i interesa hrvatskog naroda ili sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim i drugim društvima, ne mogu zatražiti državljanstvo jedino ako za to postoje sigurnosne zapreke. Dokazivanje pripadnosti hrvatskom narodu neće biti potrebno za osobe čijim je roditeljima takva pripadnost već nedvojbeno utvrđena.

Olakšava se i stjecanje državljanstva strancima koji su započeli i završili studij u Hrvatskoj i to tako što se na njih ne bi odnosio zahtjev za boravkom u Hrvatskoj od najmanje 8 godina prije nego mogu dobiti državljanstvo. Bilo bi dovoljno da nakon završetka studija u Hrvatskoj borave 1,5 godina.

Izbrisani

Problem koji u prijedlogu Zakona nije naznačen, a na koji je još ljetos upozorila pučka pravobraniteljica Lora Vidović, jest problem osoba koje dugo ili od rođenja borave na području Hrvatske, ali nemaju riješeno državljanstvo. U najvećem broju slučajeva radi se o pripadnicima romske i albanske, ali i drugih nacionalnih manjina. Glavna je prepreka, istaknula je pučka pravobraniteljica, odredba koja propisuje da takva osoba mora imati i odobren stalni boravak da bi mogla dobiti državljanstvo.

Takva je odredba ostala nepromijenjena i u novom prijedlogu Zakona. Kako je u lipnju ove godine pravobraniteljica Vidović upozorila MUP, i u izvješćima Europske komisije za borbu protiv rasizma postavlja se pitanje stjecanja hrvatskog državljanstva osoba koje nisu hrvatske nacionalnosti, a koje su vezane za Hrvatsku time što su dugoročno živjele u Hrvatskoj, a sada su u statusu povratnika, ili cijelo vrijeme žive u Hrvatskoj. S obzirom na to da se postupak stjecanja hrvatskog državljanstva osoba koje nisu hrvatske nacionalnosti razlikuje od načina stjecanja državljanstva za osobe hrvatske nacionalnosti, ECRI je, upozorila je, uputio poziv da se poduzmu sve potrebne mjere kako bi se riješio taj problem.