Andrej Plenković, zastupnik HDZ-a u Europskom parlamentu, i Tonino Picula, zastupnik SDP-a, uspješno su lobirali i Europski parlament trebao bi sljedećeg četvrtka donijeti hitnu rezolucija o postupanju Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu i puštanju na slobodu Vojislava Šešelja. Plenković i Picula su o tome razgovorali i s povjerenikom za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannesom Hahnom, “kako bi i on, koji će uskoro posjetiti Srbiju, bio senzibiliziran na tu temu”.
A Hahn je u četvrtak stigao u Srbiju i vladi premijera Aleksandra Vučića najavio da Srbija mora bitno promijeniti sadašnju politiku i distancirati se od Rusije.
Hahn je u intervjuu za beogradski dnevni list Večernje novosti rekao da se Srbija pravno obavezala, u okviru pristupnih pregovora, da će postupno usuglasiti svoje stavove s EU, o teškim pitanjima kao što su sankcije Rusiji.
- Srbija se pravno obavezala, u okviru pristupnih pregovora, da postupno usuglasi svoje stavove s EU o teškim pitanjima kao što su sankcije Rusiji. To je veoma važno i očekujemo od Beograda da ispoštuje ovu obavezu - upozorio je Hahn prije dolaska u Beograd.
Pritom je diplomatskim riječima nagovijestio da nitko iz regije bar još pet godina ne može ući u EU:
Srbija negoduje
- Realno stanje stvari je takvo da nijedan od naših partnera neće biti potpuno spreman za članstvo u tom vremenskom roku. To međutim ne znači zastoj u našim aktivnostima u procesu politike proširenja. Moj zadatak će biti da pomognem zemljama koje žele ući u EU da se temeljito pripreme i spremno dočekuju članstvo i obaveze koje iz toga proizilaze - najavio je Hahn.
U Srbiji je ovo objašnjenje primljeno s negodovanjem i kao udar na državnu politiku. Iako je ulazak u EU strateški odabir i glavni cilj državne politike, za veći dio srpske javnosti, Rusija se doživljava kao prirodni saveznik, a dva naroda su povezana navodnim stoljetnim savezništvom, pravoslavnom tradicijom, ali i zazorom, u prvom redu, prema širenju NATO-a.
Prije mjesec dana na proslavi 70 godina od oslobađanja Beograda od njemačke okupacije, u čast Vladimira Putina održana je vojna parada, a nedavno su organizirane i zajedničke srpsko-ruske vojne vježbe. Uz to, Srbija u potpunosti ovisi o uvozu ruskog plina i nafte, i Vučićeva vlada pokušava voditi politiku ekvidistance između Bruxellesa i Moskve, što postaje sve teže.
Hrvatska će šutjeti
Vučić se u četvrtak sastao s Hahnom i ponovio kako je strateški cilj Srbije ulazak u EU, ali i da neće uvoditi sankcije Rusiji, iako poštuje ukrajinski teritorijalni integritet. Ali da postoje problemi potvrdio je izjavom kako “nije tražio i nije molio da Europska unija omogući otvaranje pregovora sa Srbijom prije kraja ove godine”.
Prema svemu sudeći, Njemačka će spriječiti početak pregovora sa Srbijom do kojeg je trebalo doći 16. prosinca. Unatoč ljutnji zbog nedavnog puštanja na slobodu Vojislava Šešelja, hrvatska diplomacija nije najavila blokadu početka pregovora Srbije i EU, što je djelomično razumljivo jer u Uniji ne vole svađe među susjednim državama.
Od 35 poglavlja iz pregovaračkog okvira, Srbija je do sada privela kraju screening za 22, ali novi pristup EU podrazumijeva da se među prvima u pregovorima o članstvu otvaraju neka od najtežih i najzahtjevnijih poglavlja, među kojima su ona koja se odnose na vladavinu prava i slobode (poglavlja 23 i 24), a u slučaju Srbije glavno je poglavlje 35 - odnosi s Kosovom. Njemačka vlada zahtijeva da se poglavlja u pregovorima sa Srbijom otvore tek nakon što dođe do napretka u primjeni Briselskog sporazuma, koji odnose Srbije i Kosova definira kao odnose dvije države, čemu su se dugo protivili u Beogradu.
KOMENTAR AUGUSTINA PALOKAJA Suočavanje s prošlošću uvjet je Srbiji
Hrvatska ne mora Srbiji postavljati dodatne uvjete na putu prema članstvu u EU niti iskoristiti članstvo u EU kao prednost pri rješavanju međusobnih sporova. Na to se Hrvatska politički obvezala i posebnom deklaracijom Sabora. Ipak, ta se deklaracija odnosi i na promicanje europskih vrijednosti u regiji.
Zato bi Hrvatska trebala inzistirati da Srbija promiče europske vrijednosti. Dakle, ako su druge države članice možda to zaboravile, Hrvatska mora podsjetiti ostale u EU da su suočavanje Srbije s prošlošću, dobrosusjedska suradnja, suđenja za ratne zločine, otkrivanje istine o nestalim osobama uvjeti koje EU postavlja svima u procesu proširenja.
Inzistira se na tome da Hrvatska ne postavlja dodatne uvjete, nego da samo promiče europske vrijednosti. Na to vjerojatno misli i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić kad kaže da Hrvatska neće Srbiji postavljati nikakve nove uvjete, nego samo ono što je i Hrvatska morala činiti.
Uspjehom inicijative hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu da se raspravlja o slučaju Šešelj i o tome usvoji rezolucija Hrvatska samo podsjeća da se u Srbiji vratila retorika koja mnoge podsjeća na devedesete i vrijeme rata. Osuda takve retorike od onih koji su danas na vlasti, a predstavljaju drukčije vrijednosti bila bi dokaz da se Srbija promijenila i da ide prema postizanju europskih vrijednosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....