LJETNA ŠPICA

Usprkos gužvama, broj autogostiju koji je u subotu ušao u Hrvatsku nije ni blizu onome lani

Na Jadran su također počeli pristizati prvi čarteri s britanskim turistima, uglavnom u splitsku i dubrovačku zračnu luku

Piše:

Dora Koretić

Objavljeno: 19. srpanj 2020. 19:23

Vladimir Dugandzic/CROPIX

Iako ni približno kao prošle godine u isto ovo vrijeme, na većini graničnih prijelaza, kao i na autocesti prema moru, tijekom subote i nedjelje stvarale su se gužve i kolone, zahvaljujući autogostima koji, pandemiji usprkos, i dalje žele ljetovati na Jadranu.

Najveći promet pritom je bio u subotu kad su slovenski mediji izvještavali o dva kilometara dugačkoj koloni na graničnom prijelazu Gruškovje - Macelj dok je kolona na slovenskoj granici s Austrijom, odakle su pristizali novi turisti, u subotu dosegnula čak devet kilometara.

Osim toga, na hrvatsko-slovenskom graničnom prijelazu Dragonja - Kaštel automobili su vozili u koloni dugačkoj gotovo 10 kilometara, a isti dan oko 16 sati dva kilometra bila je dugačka i kolona vozila na naplatnim kućicama Lučko u smjeru Jadrana.

Slična situacija, iako s nešto manje kolona, bila je i u nedjelju kad je HAK izvještavao o pojačanom prometu na autocesti A1 na čvorovima između naplatne postaje Lučko i Zadar II dok je kolona na autocesti A7 na graničnom prijelazu Rupa prema Sloveniji iznosila jedan kilometar.

Gužve su također zabilježene na Jadranu na prilazima turističkim odredištima Zadar, Šibenik, Trogir i Split, ali i u trajektnim lukama i pristaništima.

Gledajući podatke MUP-a o ulasku stranih vozila, u subotu 18. srpnja u zemlju je preko graničnih prijelaza ušlo 47.254 stranih vozila, u kojima je bio 133.061 putnik.

Ipak, kad te brojke usporedimo s trećom po redu subotom u srpnju prošle godine, vidimo kako je velik pad u prometu. Naime, lani je u subotu 20. srpnja u Hrvatsku preko graničnih prijelaza ušlo 126.768 vozila sa 451.718 putnika, što znači da je ove subote osobnim vozilima u zemlju ušlo samo 29 posto prošlogodišnjeg broja stranih turista.

Na Jadranu trenutno boravi 3400 britanskih turista

Otkako u Hrvatsku mogu stizati bez obveze da se po povratku kuće samoizoliraju na period od četrnaest dana, na Jadran su od 14. srpnja počeli pristizati prvi čarteri s britanskim turistima. Uglavnom pristižu u splitsku i dubrovačku zračnu luku odakle se dalje upućuju na svoje konačne destinacije.

Prema podacima koje su nam dostavili iz Hrvatske turističke zajednice, u ovom trenutku u našoj zemlji boravi 3400 britanskih turista, što je priličan pad u odnosu na isti period prošle godine, ali je ipak pohvalno da nam i ovi turisti stižu u vrijeme epidemije koronavirusa.

- Jače promotivne aktivnosti na britanskom tržištu započeli smo u onom trenutku kad nas je Velika Britanija stavila na takozvanu zelenu listu 10. srpnja, što znači da turisti iz te zemlje po povratku svojim kućama neće morati u dvotjednu karantenu. Od sredine srpnja krenuo je jači aviopromet s tog tržišta s obzirom na to da su s prometovanjem krenule aviolinije, i to primjerice Jet2-a koji pokreće 12 direktnih linija iz Velike Britanije prema Dubrovniku, Splitu i Puli - poručili su nam iz Hrvatske turističke zajednice.

Usporedbe radi, s 1. srpnjem u našoj je zemlji boravilo sve skupa 700 turista iz Velike Britanije, a 6. srpnja statistika je bilježila nešto više, njih 1200. Naravno, to su poražavajuće brojke u odnosu na 2018. kad je Hrvatsku kroz period od 12 mjeseci posjetilo 821 tisuća Britanaca koji su ovdje napravili 4,2 milijuna noćenja i predstavljali rastuće tržište.

Osim u Hrvatsku, čarteri s Britancima ovih su dana počeli pristizati i u Tursku te ostale destinacije, a istraživanja pokazuju kako su, s obzirom na prilično lošu epidemiološku situaciju u njihovoj zemlji, prilično skeptični prema čistoći u hotelima. Kako ovih dana prenosi američki traveldailynews.com, 42 posto turista iz Velike Britanije koji putuju nakon lockdowna, koji je bio proglašen u prvom valu pandemije koronavirusa, obavezno sami očiste hotelsku sobu prije uporabe, a prije korištenja svakako provjere čistoću plahti, čaša, daljinskih upravljača, telefona i prekidača za svjetlo. (D. Koretić)

Vezane vijesti