TAJNO GLASOVANJE

Ustavni suci za predsjednika ponovno izabrali Miroslava Šeparovića

Čelna osoba Ustavnog suda bira se na zatvorenoj sjednici tajnim glasovanjem
Miroslav Šeparović
 Damjan Tadic/Cropix

Miroslav Šeparović i u iduće će četiri godine biti predsjednik Ustavnog suda, odlučili su suci toga suda na današnjoj sjednici. Dosadašnji predsjednički mandat istječe mu u srijedu, 13. listopada.

Glasanje za predsjednika Ustavnog suda je tajno, a za Šeparovića je, kako neslužbeno doznajemo, glasalo 10 od 13 sudaca Ustavnog suda. Šeparović za tu dužnost nije imao protukandidata.

​Ustavni suci biraju predsjednika među sobom, tajnim glasanjem na mandat od četiri godine, a za izbor je potrebna većina glasova svih 13 sudaca koliko ih taj sud ima.

Šeparović je na čelu Ustavnog suda već pet godina. Prvi je put za privremenog predsjednika izabran 13. lipnja 2016. nakon što je dotadašnjoj predsjednici i sutkinji toga suda, Jasni Omejec, istekao sudački mandat. Međutim, 16 mjeseci kasnije, u listopadu 2017., Šeparović je izabran za predsjednika suda na redovni četverogodišnji mandat. Novi mandat završava mu 2025. što znači da će na čelu toga suda, odradi li mandat do kraja, biti duže od ijednoga dosadašnjeg predsjednika Ustavnog suda.

Šeparović je inače na dužnost ustavnog suca prvi put izabran 2009. a nakon isteka osam godina, koliko traje mandat ustavnog suca, ponovo je reizabran 2017. na novih osam godina.

​Do 2009. vodio je odvjetnički ured koji su nakon njegova izbora u Ustavni sud naslijedili njegova supruga i partneri iz odvjetničkog društva.

Tijekom 90-ih, kad je vlast bila pod potpunom kontrolom HDZ-a, obnašao je visoke državne dužnosti: tijekom 1998. i 1999. bio je ravnatelj HIS-a, tadašnje krovne obavještajne službe, a tu je dužnost zbog žestokih unutarstranačkih obračuna u HDZ-u u zadnjim mjesecima Tuđmanove vladavine u dramatičnim okolnostima napustio. Od 1995. do 1998. bio je ministar pravosuđa u HDZ-ovoj Vladi Nikice Valentića.

Miroslav Šeparović peti je predsjednik Ustavnog suda RH. Prvi predsjednik toga suda nakon osamostaljenja Hrvatske, Jadranko Crnić, bio je na čelu Ustavnog suda osam godina, od 1991. do 1999. Naslijedio ga je Smiljko Sokol koji je bio na čelu Ustavnog suda u jednom mandatu od 1999. do 2003., a njega Petar Klarić koji je bio na čelu suda do 2007. Osam godina, od 2008. do 2016. predsjednica suda bila je i Jasna Omejec.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 05:15