USTAVNI SUD UPOZORAVA SABOR 'Rok za javnu raspravu o izmjenama Ustava je neprihvatljivo kratak'

Ustavni sud objavio je na svojim stranicama kako će upozoriti Sabor da je rok koji je odredio za javnu raspravu o najavljenim izmjenama Ustava - neprihvatljivo kratak, a odluka Ustavnog suda objavljena je u trenutku dok se na Odboru za Ustav odvijala tematska sjednica o ustavnim promjenama.

- Odluka je objavljena za vrijeme trajanja tematska sjednice. Ne možete očekivati da ću je komentirati bez da je pročitam. Smatramo da u ovom trenutku u našem društvu postoje određene inicijative koje ukazuju na hitnu potrebu promjene mnogih propisa. Nisu to samo ovi koji se tiču referenduma, ali to je u ovom trenutku, bojim se, najhitnije, komentirao je šef Odbora za Ustav Peđa Grbin.

Izvješće Ustavnog suda komentirao je i ustavni stručnjak Đorđe Gardašević.

- Ono što je danas Ustavni sud u svojem izvješću objavio na web stranicama jest da je da je rok rasprave prekratak i da nije u skladu s demokratskim standardima te člancima 1. i 3. Ustava, i tu se Ustavni sud referira na nešto što je otvorio još prije dva tjedna, kada je donio važno priopćenje povodom referenduma o braku i kada je rekao da u svakim Ustavnim izmjenama od sada na ubuduće treba iznimnu pažnju posvećivati članku 1. i 3. našeg Ustava i sve što ide mimo te procedure, odnosno vrijednosti koje su sadržane u članku 1. i 3. dovodi u pitanju ustavnu održivost tih radnji, kazao je Gardašević. Na pitanje moze li Ustavni sud poništiti onda ovu javnu raspravu, kazao je kako bi u ovom trenutku bilo teško reći da bi Ustavni sud to mogao poništiti.

Zaokret Ustavnog suda u kontroliranju Sabora

- Ustavni sud sada gradi svoju praksu koju do sada nije imao. Do sada Ustavni sud nikada nije kontrolirao ustavotvorca, nikada nije dovodio u pitanje ono što Sabor ugrađuje u Ustav svojom odlukom, no prije dva tjedna je došlo do zaokreta kad je on rekao da može kontrolirati neke stvari, a ovdje je jasno rekao da Ustav sadrži u sebi jednu logiku proceduralnih obveza koje slijede i Saboru i da ako ih se ne poštuje da Ustavni sud o tome ima nešto reći. Ustavni sud ima kontrolne ovlasti, ali hoće li on to u zbilji ukidati u budućnosti, vidjet ćemo, teško je to, jer se gradi praksa, predvidjeti, ali ozbiljno je priopćenje u svakom slučaju, kazao je Gardašević.

Na sjednici se jučer od većine moglo čuti da je rok za javnu raspravu prekratak.

- Ne morate biti ustavni sudac pa da zaključite da je ovaj rok stvarno prekratak. Radi se o Ustavu koji je najviši pravni dokument jedne političke zajednice i bilo bi sasvim logično da si uzmemo dovoljno vremena, kako politička klasa, tako stručna javnost, zainteresirani građani da raspravljamo o najboljim mogućim rješenjima, komentirao je Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti, dodajući da su dva problema s prekratkim rokom.

- Jedan je jer javnost percipira da se radi o nekoj političkoj trgovini, da se ganjaju neki rokovi, a drugi, po meni, još veći što ovi kratki rokovi mogu dovesti do toga da usvojimo neka nedovoljno dobra rješenja ili loša rješenja vezano za naš Ustav. Zato mislimo da treba odgoditi taj proces usvajanja i produžiti raspravu. Danas se čulo nekih konstruktivnih prijedloga. Zašto se mora do 15. prosinca usvojiti Ustav? Nije to objašnjeno javnosti. Sasvim je logično, a mislim da postoji volja kod nekih zastupnika da se to produži, kazao je Šalaj.

Na pitanje žuri li se kako bi se osujetilo inicijativu za referendum o ćirilici, Salaj kaže: "Mogu shvatiti jedan dio političke klase da na taj način želi odgovoriti na određene izazove, ali mislim da će nam troškovi toga biti puno veći. Opet neuređen Ustav. Čini mi se da bi trebali uzeti vremena, možda tri, četiri tjedna, dva mjeseca. Ima logike da se odgodi proces i da se otkloni sumnja da se radi o političkoj trgovini i kako se zbog sitnih političkih interesa mijenja Ustav".

Dragutin Lesar, šef Hrvatskih laburista kazao je da je Ustavni sud upozorio na demokratske standarde javnih rasprava i da se osobno može s njima složiti.

- Isto kao što ih imam pravo pozvati da u skladu s demokratskim standardima predmete, podneske za ocjenu ustavnosti koje imaju, ne drže u ladicama šest godina nego da ih recimo rješavaju u demokratskim rokovima od 6 mjeseci do 12 mjeseci, čime bi oni također jako doprinijeli jačanju ustavnog poretka i pravne sigurnosti, kazao je Lesar. Smatra kako zbog toga neće biti ozbiljnih posljedica.

Je li premalo vremena?

- Sabor je ustavotvorac u ovoj zemlji, a Ustavni sud čuvar Ustava. Procedura je propisana i u ustavu rokovi u proceduri nisu propisani. Ustavni sud se poziva na dobru praksu. Uz tu dobru praksu i oni bi mogli biti daleko ekspeditivniji, kazao je Lesar.

HDSSB-ov Josip Salapić istaknuo je kako se o ovome pitanju raspravlja manje-više od ljeta.

- Malo je proširena tematika ustavnih promjena, a danas je sjednica gdje smo svi imali prilike razgovarati o tome. Je li to premalo vremena? Rekao bih da je bilo dovoljno vremena da oni koji trebaju o tome raspravljati, da se ovih proteklih mjeseci oglase prema svim Klubovima zastupnika u Saboru i da onaj tko ima bilo kakav komentar na ustavne promjene da se obrati zastupnicima, kazao je Salapić. Smatra kako se ne radi o kritici Ustavnog suda.

- Ustavni sud postupa po svojim nadležnostima. Sedam je dana otvoreno ovo pitanje i sada, dok smo mi zastupnici unutra na tematskoj sjednici, i već tri sata raspravljamo o tome, stručna javnost, i udruge - dobijamo tu informaciju da je Ustavni sud rekao da je prekratko vrijeme. Ja sam za to da raspravljamo onoliko koliko je dovoljno po zakonu. Ako treba jos sedam dana, 15 dana ili mjesec, neka se raspravlja. Bit ovih ustavnih promjena je da konačno donesemo red u šumu kada su u pitanju mnogi propisi, pogotovo referendum. Ne možemo dozvoliti da netko radi što hoće, da mijenja Ustav kako hoće, da raspravlja o referendumu kako hoće. Jednostavno treba vratiti povjerenje u sustav, a isto tako vratiti povjerenje u Sabor. Ako treba još mjesec dana, neka bude još mjesec dana. Mi smo za to, komentirao je Salapić.

Šeks ne želi na sjednice Odbora za Ustav dok je Grbin šef

Inače, na tematskoj sjednici Odbora za Ustav većina rasprave odnosila se na referendumsku problematiku. Većina sudionika smatra da bi za valjanost referenduma umjesto odaziva od najmanje 40 posto, trebalo propisati da je valjan ako se za to odluči određeni postotak ukupnog broja birača. To je ujedno bio prijedlog Laburista koji nije ušao u nacrt.

- Ako uzmemo kvorum izlaznosti od 40 posto, to pokazuje želju za eliminiranjem uspješnosti provođenja referenduma jer uglavnom na referendum izlaze samo oni koji su za – kazao je Teodor Celakoski iz Zelene akcije. Na sjednici je istaknuto da s Ustavnim promjenama trebaju ići i promjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu te Zakona o referendumu.

Na sjednici Odbora za Ustav nisu se, pak, pojavili HDZ-ovci. Naime, na zadnjoj sjednici tog Odbora došlo je do svađe između HDZ-ovog Vladimira Šeksa i predsjednika Odbora, SDP-ovog Peđe Grbina oko otvaranja javne rasprave oko prijedloga za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava koje je izradila radna skupina. Zbog toga su HDZ-ovci napustili sjednicu, a Šeks je poslije izjavio kako neće više dolaziti na sjednice i to sve dok je Grbin šef Odbora.