AKCENT SLAVICE LUKIĆ

Uvijek kada mu novi kostur izleti iz ormara, premijer pribjegne istoj taktici - optuži medije

Žinićev pokušaj prisvajanja vrijedne nekretnine brutalan je primjer profiterstva upakiran u celofan ratnih zasluga i lažnog domoljublja
Andrej Plenković
 Damjan Tadić/Cropix
Objavljeno: 20. siječanj 2021. 08:33

Medijska histerija" - tako je novinarsko razotkrivanje dugogodišnjeg plana župana Ive Žinića da od države, mimo zakona i pravila, na dar dobije atraktivnu kuću u središtu Gline u kojoj živi već 25 godina, nazvao njegov stranački šef i premijer Andrej Plenković. I ustvrdio da je ta "medijska histerija" jednaka onoj o kućama sagrađenima u poslijeratnoj obnovi koje je potres razorio. Te objavio da na tu, kako se već zove, "medijsku histeriju" neće pristati.

A Žinićev pokušaj prisvajanja vrijedne nekretnine brutalan je primjer profiterstva upakiran u celofan ratnih zasluga i lažnog domoljublja. I to profiterstva koje se godinama odvija uz prešutni pristanak i pod pokroviteljstvom nadležnih institucija, što mu daje karakter sistemske korupcije.

Središnji ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje tvrdi da je Ivi Žiniću kuća obitelji Paspalj, sagrađena sredinom 80-ih, dodijeljena na korištenje, pazite sad - u travnju 1995., u vrijeme dok je Glina još bila u sastavu tzv. SAO krajine. Jovan Paspalj, tekstilni inženjer u glinskoj tvornici prediva, i njegova supruga Mira, farmaceutkinja koja je radila u lokalnoj ljekarni, 14. travnja 1995. nisu ni slutili da je hrvatski branitelj i njihov predratni sugrađanin Ivo Žinić toga proljetnog dana u jednom zagrebačkom uredu dobio papir na kojem piše da ima "pravo na korištenje" njihove kuće. Svi su izgledi da je Žinić atraktivnu kuću obitelji Paspalj na vrijeme "bezecirao" i dao mig da mu se dodijeli kao neka vrsta zasluženog ratnog plijena još dok su njezini vlasnici u noj živjeli, i prije nego što je donesen Zakon kojim je takva dodjela u ratu ispražnjenih srpskih nekretnina legalizirana.

Premijer Plenković najavljuje da će političku odluku o Žiniću donijeti tek nakon očitovanja nadležnih tijela. Problem je, međutim, što nadležna tijela slučajeve poput Žinića godinama štite, servisiraju, a kad se javno razotkriju, umataju u vratolomna proceduralna objašnjenja, zamućuju, relativiziraju. A najgore je što pritom i bezočno lažu. Ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje tako je u odgovoru medijima mrtvo-hladno ustvrdio da je Žiniću kuća dana "na korištenje" na temelju Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom koji u travnju 1995. kad je Žinić kuću dobio "na korištenje" nije postojao.

Taj zakon, kojim je država sebi dala prava da ispražnjene kuće i stanove izbjeglih Srba dodjeljuje drugima na korištenje i prije nego što se vidjelo hoće li se vlasnici u njih vratiti, donesen je pet mjeseci nakon akcije Oluja. Ulijeva li, dakle, Središnji ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje koji neistinima štiti Žinića nadu da će se obnova Banije nakon potresa odvijati po zakonu? Pa baš i ne.

Možda bi Žinić u naumu da od države dobije vrijednu kuću koja mu ne pripada naposljetku i uspio, baš kao što je onomad u tome glatko uspjela njegova donedavna stranačka kolegica Josipa Rimac, da razorni potres nije svrnuo svjetla reflektora na zanemarenu Baniju.

Uvijek kad mu se novi kostur skljoka iz ormara, premijer Plenković pribjegne istoj taktici - pogleda uprtog preko gornjeg ruba naočala optuži medije. I pokušava dedramatizirati. Zatim "junaka" koji preraste u nepodnošljiv politički teret baci s palube. Pljus! Znak ozbiljnog zaokreta i obračuna s korupcijom? Ma ne.

Tek pokušaj kontrole štete.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 23:15