Uzrujani vlasnici protiv Zakona: ‘Žele nas prisiliti da stanove prodamo zaštićenim stanarima‘

Druga radna verzija Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske, kojim država planira pomiriti interese vlasnika stanova i zaštićenih najmoprimaca, šokantna je, tendenciozna i amoralna. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine čini sve da najmoprimci otkupe naše stanove, revoltiran je Josip Hrastić, tajnik udruge Vlasništvo i posjed. Zbog novina koje su osvanule u drugoj verziji nacrta Zakona oni su s udrugom Proljeće poslali pismo Odboru ministara Vijeća Europe, a svoje su zamjerke proslijedili i Ministarstvu.

Druga verzija nacrta Zakona, smatraju, u direktnoj je suprotnosti sa svim zaključcima koje Odbor ministara donosi već godinama i negacija je svega što od zakonodavca traži presuda Statileo. Svi stručnjaci koje su konzultirali jednodušni su u ocjeni da je zakonski prijedlog "loš, prepun dubioza, neprovedivih rješenja", pišu vlasnici Odboru ministara. Dramatičnim tonom upozoravaju da je "u cjelini usmjeren protiv vlasnika, a osnovna intencija je izbjegavanje povrata stanova u posjed vlasnicima".

Europski sud za ljudska prava u odluci Branko Sorić protiv Republike Hrvatske utvrdio je, podsjećaju, da zaštićeni najmoprimci nisu diskriminirani jer bi se davanjem prava na otkup stanova kršila ljudska prava vlasnika. Protivno stavovima ESLJP-a država pokušava prinuditi vlasnike na prodaju stanova nametanjem prisilne nagodbe, prisilnih pregovora o zamjeni i kupoprodaji stanova, prisilnim stavljanjem opterećenja na stan ako ne pokleknu u prisilnim pregovorima.

Reducirano pravo

Što ih je tako ogorčilo? Naročito četiri odredbe premda su one, kako kaže Hrastić, "samo vrh ledenog brijega, u gotovo svakom članku krije se poneki maliciozni trik na štetu vlasnika". Potpuno im je neprihvatljiv članak 26. stavak 5, za koji tvrde da u pravni sustav Hrvatske uvodi "zabranu izražavanja stvarne volje koja do sada nije bila poznata ni u jednom totalitarnom sustavu, jedino u literaturi koju je Orwell u 1984. nazvao ‘thoughtcrime‘".

Članak predviđa da se za ukidanje zaštićenog najma i vraćanje stana vlasniku, s time da bi najmoprimac dobio državni stan uz pravo na otkup, može opredijeliti isključivo najmoprimac. "Budući da, za razliku od Orwellova ‘thoughtcrimea‘ nije predviđena sankcija, predlažemo da se taj novi institut nazove ‘thoughtprohibition‘, a sve kako bi se ESLJP-u, Sudu EU i Europskoj komisiji olakšala ocjena vladavine prava u Hrvatskoj, koja ne samo da već više od 30 godina krši ljudska prava vlasnika stanova nego uvodi do sada u povijesti neviđenu zabranu izjavljivanja volje!" pišu uzrujani vlasnici.

Dok najmoprimci imaju pravo odlučiti se za sve ponuđene mjere, to je pravo za vlasnike reducirano, oni se mogu odlučiti jedino za davanje svojeg stana u doživotni najam, prodaju ili zamjenu. Jedini način da vlasnik dođe u posjed svojeg stana je voljom najmoprimca. To bi Zakon činilo neprovedivim, napominje Hrastić, anketiranje vlasnika pokazalo je da bi možda samo jedan od njih deset pristao na novčanu kompenzaciju, a ne povrat.

Neće sudjelovati

Žale se i zbog toga što su prisiljeni pod prijetnjom kazni sudjelovati u procesu državne medijacije, što smatraju ravnim nasilništvu. Vlasnike se, tumače, kao žrtve dugogodišnje državne represije dodatno izlaže psihičkoj i emocionalnoj traumatizaciji. Oni se zbog dugogodišnje netrpeljivosti ne žele susretati s najmoprimcima, nego s državom koja im "krši ljudska prava i dužna je bez medijacijskih sastanaka poduzeti mjere" u skladu s presudom Statileo.

Vlasnici traže i da im se omogući tržišna najamnina do stupanja u posjed stanova, da im se bez nametanja tuđe volje omogući raskid zaštićenog najma te propiše jasan rok do kojeg će doći u posjed svojih stanova. Ministarstvo neuvijeno upozoravaju da će, ako ne odustane od spornih članaka Zakona, koji je, po njima, pisan s prijevarnim ciljem, anticivilizacijski, u suprotnosti sa svim pravnim normama kao i presudama ESLJP-a: "Napustit ćemo radnu skupinu, ne želimo da nas se dovodi u vezu sa zakonom koji de facto dovršava posao koji su komunisti započeli 1945.", zaključuje Hrastić.