Vakulina prognoza: Od nedjelje stiže hladni val, a evo što nas očekuje u drugom dijelu veljače!

Svizac "prognostičar" Phila najavio je još 6 tjedana zime u SAD-u. No od našeg medvjeda, slavuja, mušica ni jazavca nema dugoročne prognoze. Ali ima znatno pouzdanijih prognoza hladnoće sljedećih tjedan dana diljem Hrvatske, koja će "zaslužiti" i poneko upozorenje na hladni val koji može djelovati na zdravlje, piše Zoran Vakula za HRT.

Pučko vremenoslovlje početkom veljače

Najprije opravdanje za spominjanje životinja u uvodu i podsjetnik na neke naše stare izreke. Da ne padnu u zaborav vjerojatno je ponajviše zaslužan legendarni hrvatski meteorolog pokojni mr. sc. Milan Sijerković:

"Na Svečnicu medved ide z luknje glet:

Če je vuni lepo, se još globle zakopa."

"Koliko dana prije Svijećnice slavuj poje,

toliko poslije mukne, jer studen nastupi."

"Ako na Svijećnicu lete mušice,

poslije ćeš nositi rukavice."

"Ako na Svijećnicu zlo je vrijeme,

tada jazavac iz jame izljeze van jer se ne boji više zime;

ako sunce grije

još veće zima nastupljuje."

Osim tih izreka temeljenih na ponašanju životinja mnogi pamte i one na pojedine kršćanske blagdane. Primjerice, ovih dana:

"Kandelora,

zima fora,

a za njom gre sveti Blaž,

koji govori da je laž,

a za njim gre sveta Kristina,

koja govori da je istina"

te

"Sveta Agata snigom bogata."

O njihovoj opravdanosti i znanstvenoj utemeljenosti mnogi vole raspravljati.

No, gotovo je sigurno kako ovogodišnji dan sv. Agate - nedjelja, 5. veljače - neće biti bogat snijegom. Također je sigurno kako zima nije gotova nakon jučerašnjeg blagdana Svijećnice i da je današnji sveti Blaž - Vlaho u pravu, a ostvare li se najnovije prognoze za 4 tjedna unaprijed - u pravu bi mogla biti i sv. Kristina, čiji je dan 13. veljače. Naravno, uz napomenu kako te dugoročne prognoze nisu dovoljno pouzdane i svakako ih još valja provjeravati.

Siječanj iznadprosječan - i temperaturno i oborinski. Ponegdje čak rekordan!

A oni koji su provjeravali siječanjske podatke već su mogli primijetiti kako je srednja mjesečna temperatura zraka posvuda bila viša od prosječne. Barem malo, ponegdje i više. Odstupanje je bilo od 1 do 5 °C. Prema javno dostupnoj službenoj klimatološkoj ocjeni DHMZ-a siječanj je bio "topao" i "vrlo topao", samo rijetko i "normalan", primjerice na Zavižanu. Valja spomenuti kako su te ocjene po prvi puta na temelju posljednjeg službenog klimatološkog razdoblja, od 1991. do 2020. godine. Srednja siječanjska temperatura u tom je razdoblju bila viša nego u starijem razdoblju od 1981. do 2010. godine - i to malo, svega 0,1-0,2 °C u južnijim hrvatskim krajevima, a u sjevernijim i za oko 0,8 °C.

Malo detaljnije analize pokazuju kako je ovogodišnji siječanj na Zavižanu "tek" 22. na popisu najtoplijih, ali u većini Hrvatske među prvih 11. Primjerice, u Rijeci 11., u Splitu i Gospiću 9., Dubrovniku 5., Osijeku 4., a u Zagrebu, na postaji u Maksimiru, čak 3. na popisu najtoplijih - odmah iza onih 2007. i 2018. godine.

Pritom su se dogodile i neke rekordno visoke vrijednosti temperature zraka na pojedine dane. Primjerice, najviša dnevna temperatura zraka u Zagrebu, vjerojatno i još ponegdje, 1. i 2. siječnja bila je rekordno visoka za prve dane u godini, kao i najniža dnevna temperatura zraka, ne samo ta dva dana, nego još i 3. siječnja. U Splitu je pak novi dnevni rekord izmjeren na dan 4. siječnja.

I ukupna mjesečna količina oborine diljem je Hrvatske u siječnju bila veća od višegodišnjega prosjeka. Nedovoljno da u Zadru i Dubrovniku "zasluži" ocjenu veću od "normalno", ali drugdje prevladavaju ocjene "kišno" i "vrlo kišno", u središnjoj Hrvatskoj i dijelu gorske čak i "ekstremno kišno". Ne treba čuditi ako se zna da je ponegdje bila izmjerena čak i za siječanj rekordna ukupna mjesečna količina oborine, primjerice u Krapini 152 mm ili litre po četvornome metru, Varaždinu 175 mm te Ogulinu 297 mm. Pri čemu je važno naglasiti kako je osim kiše bilo i snijega, u gorju ponegdje i više od metra.

Nije rekord, ali ni daleko od njega - 157 mm oborine izmjerene u Komiži - više nego ukupno u prvih 7 mjeseci 2022. godine, kao i 154 mm u Hvaru - više nego ukupno u prošlogodišnjih 10 mjeseci!?

Veljača - počela toplinom, nastavlja hladnoćom, a na kraju...?

Tijekom jeseni su dugoročne prognoze za veljaču, neke i za siječanj, povremeno povećavale vjerojatnost negativnog odstupanja tih mjeseci od prosjeka, ali su kasniji izračuni tu vjerojatnost značajno smanjili. Najnovije prognoze za 4 tjedna unaprijed u skladu su s posljednjim prognozama za 6 mjeseci unaprijed, prema kojima u većini Hrvatske postoji 60 do 80 % vjerojatnosti veljače barem malo toplije od prosjeka.

I ovi prvi dani veljače odgovaraju takvom vremenskom scenariju, ali ne i dani od nedjelje. Slijedi nam osjetan pad temperature zraka, na kopnu ponegdje i uz cjelodnevne "minuse", osobito u gorju, a noćne i jutarnje negativne temperature zraka bit će i na Jadranu.

Pritom, unatoč barem djelomice sunčanom vremenu, ni najviša dnevna temperatura zraka neće biti osobito visoka. Dapače, mjestimice će biti i znatno niža od prosječne za ovo doba godine.

Zbog tako niske temperature zraka u sljedećem tjednu stručnjaci DHMZ-a već su objavili upozorenja na hladni val koji može djelovati na zdravlje na Jadranu, a nije isključeno da se sljedećih dana pojavi i ponegdje u unutrašnjosti.

Dojam hladnoće pojačavat će i povremeno umjeren, gdjekad i jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar, na Jadranu još jača bura, i to već od subote!

Koliko će to djelovati na srednju temperaturu zraka cijele veljače nije zahvalno procjenjivati. Ne bi smjelo mnogo ostvari li se trenutačno prilično vjerojatno zatopljenje u drugom dijelu mjeseca, ali su mogući i drugi razvoji vremena prema kojima će se ostvariti jesenske prognoze za veljaču. Ne bi bilo prvi put da su prognoze više mjeseci unaprijed točnije od onih samo mjesec dva unaprijed.

Nekima dovoljno za nastavak izrugivanja s meteorološkom strukom, ali vjerujem većini još jedan dokaz nemogućnosti pouzdanog dugoročnog prognoziranja i teorije kaosa na djelu - i bez ovog globalnog zatopljenja i klimatskih promjena koje proživljavamo već desetljećima, a pogotovo s njima, piše Vakula. Priroda teži ravnoteži u kojoj već dugo nije. I u toj težnji povremeno - iz sezone u sezonu, pa čak i iz mjeseca u mjesec - poprima ekstremne i rekordne vrijednosti, i u pozitivnu i u negativnu stranu. Uostalom, neke smo doživjeli i u siječnju.

Proljeće, ljeto...

Poznavajući svu tu problematiku, kao i neke prognoze za još jednu iznimno toplu godinu, s oprezom valja pratiti prognoze i za proljeće i ljeto, koje za sada upućuju na povećanu vjerojatnost malog pozitivnog odstupanja od prosječne - i srednje sezonske temperature zraka i ukupne sezonske količine oborine, zaključuje Vakula.