APSURD ZAKONODAVSTVA

VANDALIMA SE SUDI PO ZAKONU STAROM 40 GODINA Stručnjaci: Zakon više nije primjenjiv, kazne su izražene u markama

 Hanza Media

Pripadnici navijačke skupine Torcida svoj su gnjev zbog, kako smatraju, nepravdi prema njihovom voljenom klubu, ovih dana iskalili na najtrofejnijoj hrvatskoj sportašici, državnoj tajnici za sport Janici Kostelić te savjetniku GNK Dinama Zdravku Mamiću.

Janicu je njihovo nezadovoljstvo koštalo brutalnog vrijeđanja na trajektu za Brač, a Mamić je na istom otoku dobio šakom u glavu i završio u moru. Svi napadači su uhićeni te će biti sankcionirani Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira. Javnost je gotovo zaboravila na sličan slučaj koji se zbio prije više od dvije godine, kada je 12 pripadnika Torcide na odmorištu Zir u smjeru juga, nešto prije tunela Sveti Rok, verbalno, potom i fizički, napalo delegaciju HNS-a, među kojima je bio i tadašnji izbornik Niko Kovač. Bilo je prije točno dvije godine i dva mjeseca, a napadači još nisu kažnjeni. Postupak im je u tijeku na Prekršajnom sudu u Otočcu.

Eksponirani slučajevi

Predsjednica Prekršajnog suda u Gospiću Žana Vlainić potvrđuje da se protiv dvojice okrivljenika postupak vodi jer su se na javnom mjestu ponašali na naročito drzak i nepristojan način vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir, za što zakon predviđa kaznu do 350 DEM ili zatvorom do 30 dana. Ovaj članak 6. se primjenjuje za udaranje Nike Kovača, a po istom zakonu sudit će se napadaču na Mamića, dok preostala desetorica odgovaraju po čl. 13., kao i napadači na Janicu Kostelić te mogu biti kažnjeni novčanom kaznom od 50 do 200 DEM, odnosno do 30 dana zatvora. Sutkinja Vlainić napominje da je provođenje dokaza u završnoj fazi, te se uskoro očekuje objava presude.

Sva tri slučaja u javnosti su bila vrlo eksponirana i dok se zauzimaju stavovi za i protiv napadača odnosno žrtava pri čemu se one često i relativiziraju, sutkinja Vlainić upozorava na apsurd kojim se ne bavi nitko, a od ključne je važnosti za sankcioniranje ovakvog ponašanja, odnosno za osjećaj sigurnosti građana - zakon je star 40 godina, pun je nelogičnosti i nedorečenosti.

- Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira na snazi još 25. listopada 1977. godine. Važeći Zakon izmijenjen je i dopunjen 1987. i 1989. godine, a njegov pročišćeni tekst objavljen je 1990. godine. Nakon demokratskih promjena i stvaranja Republike Hrvatske, značajnije izmjene i dopune učinjene su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kojima je kazna zatvora propisana alternativno uz novčanu kaznu, a njeno je trajanje ograničeno do najviše trideset dana. Brisanjem članka 3. važećeg Zakona (vrijeđanje ili omalovažavanje patriotskih osjećaja građana, naroda ili narodnosti u SFRJ) ukinuti su tzv. politički prekršaji, a dorađene su i pojedine odredbe drugih članaka - kaže sutkinja Vlainić, dodajući da je zadnja intervencija u tekst važećeg zakona učinjena još 1994. godine, kada su propisane novčane kazne za privredne prijestupe i prekršaje i to na način da su, radi tadašnje inflacije, iznosi kazni umjesto u dinarima izraženi u njemačkim markama, uz preračunavanje protuvrijednosti domaće valute.

Zahtjevi struke

To, naglašava sutkinja, u ovom trenutku teško može zadovoljiti svrhu prekršajno pravnih-sankcija, a koliko je ovaj zakon zastario ilustrira na još jednom primjeru.

- Prekršajni sudovi u međuvremenu, u realnom vremenu, zaprimaju veliki broj predmeta u kojima se prijavljuju kažnjive radnje počinjene na društvenim mrežama, iako sadašnji zakon ne definira značenje izraza javno mjesto u virtualnoj stvarnosti, no suci tada odlučuju u okviru postojećeg Zakona, sudske prakse i prema okolnostima svakog pojedinog slučaja - kaže sutkinja Vlainić.

Zaključuje kako je vidljivo da aktualni Zakon u posljednjih 40 godina nije doživio značajnije izmjene ili dopune, koje su nužne da bi se adekvatno popratili zahtjevi vremena i potrebe prakse.

- Evidentne promjene u društvenim odnosima, zahtjevi struke te promjene nastale donošenjem Prekršajnog zakona, ali i niza drugih, u međuvremenu donesenih zakona, nametnule su kao nužnost pristupanja izradi novoga zakona. Dakle, zakonodavac - Hrvatski sabor - već 26 godina nije donio novi i suvremeni Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, s tim da su po sadašnjem Zakonu novčane kazne propisane u kunskoj vrijednosti njemačkih DEM, što je stručnoj i svekolikoj javnosti potpuno neprihvatljivo (zapravo skandalozno - jer nijedna država u EU nema novčane kazne propisane na taj način). Ovlašteni predlagatelj ovog zakona je MUP, no ostaje nejasno zbog čega već čitavo desetljeće što policija, a što zakonodavno tijelo, odugovlače u postupcima donošenja novog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 08:04