VELIKA PROMJENA ZA 104 TISUĆE LJUDI Povećava se iznos socijalne pomoći, izračunali smo koliko će profitirati obitelji, samci, djeca...

Socijalna pomoć, koju u Hrvatskoj prima oko 104.000 osoba, a za samca iznosi 800 kuna mjesečno, tijekom 2017. godine povećat će se za 20 posto, najavljuju iz Ministarstva socijalne politike i mladih.

Istovremeno, ukinut će se naknada za troškove stanovanja, koju su, sukladno Zakonu, jedinice lokalne uprave dužne isplaćivati svim primateljima socijalne pomoći, odnosno zajamčene minimalne naknade (ZMN).

Minimalni standard

Ta naknada iznosi najviše polovicu iznosa ZMN-a - dakle, do 400 kuna za samca.

- Analiza Ministarstva pokazala je da tek oko jedne trećine gradova i općina tu naknadu doista i isplaćuje u bilo kakvom, makar minimalnom iznosu. Riječ je u pravilu o većim i bogatijim općinama i gradovima, što je primatelje ZMN-a iz drugih sredina stavljalo u diskriminirajući položaj. Stoga smo odlučili tu naknadu uklopiti u ZMN na način da ZMN povećamo za 20 posto i tako osiguramo isti minimalni standard svima. Vjerujemo također da zbog toga gradovi i općine koji su do sada mogli isplaćivati naknadu za troškove stanovanja s tim neće stati, već će i dalje nastojati svojim građanima priuštili bolju kvalitetu života - kaže Diana Topčić-Rosenberg, pomoćnica ministrice socijalne politike.

Ovakve će izmjene, kaže, na snagu stupiti tijekom 2017. godine, a u proračunu će trebati osigurati oko 100 milijuna dodatnih kuna. Uskoro se stoga očekuju i nove izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, koji je zadnji put mijenjan u lipnju. Tada je razlog izmjenama bilo prolongiranje početka rada Jedinstvenog centra za naknade (JCN), koji je trebao početi s radom 1. lipnja. Novim je izmjenama osnivanje odgođeno za ožujak 2017., no, prema svemu sudeći, opet će biti prolongirano.

Svjetska banka

Podsjetimo, osnivanje JCN-a bio je jedan od glavnih razloga zbog kojih je bivša vlada krajem 2014. godine podigla kredit od 70 milijuna eura kod Svjetske banke. Kako je najavljivao tadašnji voditelj zajma Hrvoje Sadarić, pomoćnik bivše ministrice socijalne politike, JCN je trebao početi s radom u listopadu 2015. godine. Cilj je bio da se administriranje i isplata svih socijalnih naknada u roku od nekoliko godina počne isplaćivati s tog, jedinstvenog mjesta. Fizički, JCN je trebao biti smješten u uredima državne uprave, kojih u Hrvatskoj ima 127. Za edukacije, aplikacije, opremu JCN-a i drugo Hrvatska je mogla povući 32 milijuna eura.

Službena putovanja

Prema Sadarićevim najavama, većina je posla trebala biti obavljena od sredine 2015., a od listopada te godine preko JCN-a trebala se početi isplaćivati zajamčena minimalna naknada, koju sada isplaćuju centri za socijalnu skrb. Od lipnja 2016. na isti način trebala je krenuti isplata rodiljnih naknada (sada ih isplaćuje HZZO), od listopada 2016. naknade za nezaposlene (isplaćuje ih HZZ), a od ožujka 2017. godine dječji doplatak (isplaćuje ga HZMO).

Međutim, nije se dogodilo ništa od toga. Prema ovih dana objavljenoj reviziji projekta, Hrvatska je do kraja 2015. povukla tek dva i pol posto sredstava iz kredita (oko 1,8 milijuna eura), a većina je potrošena na konzultantske usluge i službena putovanja.

Nijedan od 127 ureda državne uprave nije obnovljen ni infrastukturno opremljen za prihvat korisnika naknada (mnogi su derutni, nisu prilagođeni osobama s invaliditetom itd.), a na ime građevinskih radova Hrvatska je mogla povući više od devet milijuna eura kredita.

Obuka djelatnika za potpuno novu vrstu posla, za koju je planirano 300.000 eura, ne samo da nije provedena, već nije napravljen ni plan za educiranje. Ono što je najvažnije, nije napravljena aplikacija preko koje bi se Uredi državne uprave povezali s drugim tijelima kako bi uopće vidjeli status pojedinog korisnika te mogli isplatiti naknadu, za što se moglo povući 1,5 milijuna eura.

Natječaj za aplikaciju, najavljuje pomoćnica Topčić-Rosenberg, koja je u ožujku ove godine postala voditeljica Zajma, raspisat će se u listopadu, a u planu je i cjelokupni redizajn projekta.

- Naime, uopće nije jasno zašto je odlučeno da JCN bude fizičko mjesto i zašto baš pri uredima državne uprave. Nikakva analiza nije pokazala da je to optimalno rješenje za građane ili za državu. Jer JCN će zapravo, kao virtualno mjesto, profunkcionirati već onog trenutka kad proradi aplikacija koja će povezati sve baze podataka Ministarstva socijalne politike, HZZ-a, HZZO-a i HZMO-a - objašnjava. Kad su baze povezane, tumači, sama isplata može se administrirati iz bilo kojeg tijela - primjerice iz Ministarstva socijalne politike - jer se naknade ne isplaćuju korisnicima “na ruke” pa da moraju doći na određeno mjesto, već na račune.

Aplikacija

- Sami zahtjevi za naknade će se, pak, predavati putem interneta, bez predaje raznih potvrda, jer će službenik moći provjeriti status kroz aplikaciju. Pritom je, naravno, nužno osigurati info-mjesta za osobe koje nemaju internet ili se njime slabije služe kako bi im se pružila pomoć u ispunjavanju i slanju zahtjeva za određenu naknadu - objašnjava. U drugoj fazi projekta aplikacijom bi se obuhvatile i jedinice lokalne samouprave, kako bi i naknade koje one isplaćuju bile u sustavu te bi se za svakog korisnika točno znalo koliko točno prima na ime različitih naknada.